Jedna je od najstarijih namirnica na svetu, bogata vitaminima B grupe i gvožđem: Odlična je za creva i održavanje dobrog nivoa holesterola – Život
Poslednjih godina sve veću pažnju privlače drevne i manje poznate žitarice, koje se ponovo otkrivaju zbog svojih nutritivnih svojstava, zanimljivog ukusa i mogućnosti korišćenja u najrazličitijim jelima. Među njima je i fonio, sitna žitarica koja se u zapadnoj Africi uzgaja i jede hiljadama godina.
Fonio prirodno ne sadrži gluten, sadrži vlakna, vitamine B grupe i minerale poput gvožđa, kalcijuma, cinka i magnezijuma, a jedna od njegovih velikih prednosti jeste i jednostavna priprema. Može da zameni pirinač, kus-kus ili kinou, a kuva se za svega nekoliko minuta, piše Jutarnji.hr/Živim.
Šta je fonio?
Fonio pripada porodici trava, a dve glavne vrste koje se uzgajaju su beli (Digitaria exilis) i crni fonio (Digitaria iburua). Prepoznatljiv je po izuzetno sitnim zrnima.
Iako je izvan zapadne Afrike još relativno nepoznat, poslednjih godina privlači sve veću pažnju. Evropska komisija je 2018. godine odobrila stavljanje oljuštenih zrna belog fonija na tržište Evropske unije kao nove hrane.
Biljka je veoma otporna na sušu i može da uspeva i na siromašnom, peskovitom zemljištu. Pojedine sorte sazrevaju za svega 60 do 75 dana, zbog čega ova žitarica ima značaj i za sigurnost snabdevanja hranom u područjima u kojima se tradicionalno uzgaja.
Bogat vlaknima, vitaminima i mineralima
Fonio je izvor ugljenih hidrata i vlakana, koja su važna za normalno funkcionisanje creva i mogu doprineti dužem osećaju sitosti.
Sadrži vitamine B grupe, koji učestvuju u brojnim procesima u organizmu, kao i minerale poput gvožđa, kalcijuma, cinka i magnezijuma. Sadrži i proteine, uključujući aminokiseline metionin i cistein.
Još jedna njegova prednost je to što prirodno ne sadrži gluten, pa može biti alternativa drugim žitaricama za osobe koje iz zdravstvenih razloga izbegavaju gluten.
Kako se priprema fonio?
Fonio je veoma zahvalan za pripremu jer lako upija ukuse drugih namirnica. Može da posluži kao zamena za pirinač, kus-kus ili kvinoju i da se servira uz povrće, mahunarke, meso ili ribu.
Može se dodavati salatama i supama, dok se brašno od fonija može koristiti za pripremu različitih pekarskih proizvoda, samostalno ili u kombinaciji sa drugim vrstama brašna.
Ima blag, zemljast i pomalo orašast ukus, a naročito dobro ide uz paradajz, patlidžan i lisnato povrće.
Od fonija se može napraviti i kaša za doručak, slično ovsenoj. Može se kuvati u bademovom ili kokosovom mleku, a zatim kombinovati sa svežim voćem i cimetom.
Velika prednost je brzina pripreme – fonio je skuvan za oko pet minuta. Odnos žitarice i vode je približno 1:2, a nakon kuvanja dovoljno je rastresti zrna viljuškom kako bi ostala vazdušasta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.