Skip to content
Prijavi se na naš newsletter i nikada ne propusti naše najbolje objave. Prijavi se odmah!
Politicsto Politicsto

Početna strana

Politicsto Politicsto

Početna strana

  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
Pretplati se
Close

Search

“Svaki put samo pomislim koliko mi je dosta Putina“: Otvorena još jedna linija fronta u ratu Rusije i Ukrajine – Svet

17 Oktobra, 2026 4 Min Read

„Stalno se nešto kvari, stalno nešto ne radi“, kaže tridesetjednogodišnji Anton iz Sankt Peterburga. Jedne večeri došao je kući i zatekao mrak. Njegove pametne sijalice nisu htele da se upale.

Sijalice funkcionišu uz pomoć kompanije Jandeks (Yandex), ruske tehnološke kompanije koja pruža internet usluge i nudi digitalne proizvode, uključujući usluge klaud računarstva, pretraživanje interneta, mape, veštačku inteligenciju, prevoz putnika i dostavu hrane. Reč je o ekosistemu koji objedinjuje usluge slične onima koje nude Gugl, Uber i Amazon.

„Čudan je osećaj kada sedite u mračnoj sobi, a zapravo nemate načina da upalite svetlo. Delovalo je kao nestanak struje, samo iz prilično neobičnog razloga“, rekao je Anton za CNN.

Od 8. oktobra, u ukrajinskim napadima oštećeno je tri od pet glavnih centara za obradu i čuvanje podataka koji omogućavaju rad Jandeksa, što je poremetilo svakodnevni život miliona korisnika.

Širom Rusije i susednih zemalja, poput Kazahstana i Belorusije, prekidi su pogodili različite usluge — od onlajn plaćanja i poslovnih operacija do internet pretraživanja, navigacije, prevoza putnika i dostave hrane.

Ovi napadi razotkrivaju ranjivosti ruske domaće digitalne ekonomije. Moskva je podsticala njen razvoj kako bi smanjila zavisnost od zapadne tehnologije, u uslovima oštrih sankcija i povlačenja stranih kompanija nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Međutim, pokazalo se da su centri za obradu i čuvanje podataka postali Ahilova peta tog sistema — njegova ključna slaba tačka.

Kijev je ove napade predstavio kao odmazdu za ruske udare na ukrajinske centre za obradu i čuvanje podataka u septembru. Rusko Ministarstvo odbrane te napade je podrugljivo opisalo kao „digitalnu detoksikaciju“.

Ovakav razvoj događaja naglašava da je kritična digitalna infrastruktura postala još jedna linija fronta u ratu.

Za Antona, nastavnika istorije, koji je iz razloga privatnosti i bezbednosti naveo samo svoje ime, ovo je bio još jedan razlog za sve veće nezadovoljstvo onim što Kremlj naziva „specijalnom vojnom operacijom“, koja je sada ušla u petu godinu.

Tokom protekle godine, Kremlj je počeo i sam da uvodi prekide pristupa internetu, pravdajući ih „bezbednosnim“ razlozima. Istovremeno je pooštrio ograničenja za VPN usluge i blokirao popularne aplikacije za razmenu poruka, poput Telegrama i WhatsAppa.

„Svaki put kada naiđete na nešto ovakvo, to je neverovatno iritantno. U mom slučaju, svaki put samo pomislim koliko mi je dosta Putina“, rekao je Anton za CNN.

Dodao je da mu se čini da ljudi iz njegovog okruženja, kada dođe do ovakvih napada, ne krive Ukrajinu, već se pre pitaju: „Kada će se sve ovo konačno završiti?“

„Postoji opšti osećaj iscrpljenosti. Jednostavno, svi smo umorni od rata. Svaki put me to ponovo navede da pomislim: Dođavola, sve ovo je toliko iscrpljujuće. Zaista je besmisleno što živimo u ovakvim uslovima“, rekao je on.

Rusko stanovništvo je uglavnom zaštićeno od smrtonosnih strahota na prvim linijama fronta, ali Ukrajina je pokušala da razbije iluziju da su posledice rata daleko od svakodnevnog života, izvodeći napade dronovima duboko unutar ruske teritorije. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski opisao je ove napade kao „sankcije dugog dometa“ zbog postupaka Kremlja u Ukrajini.

Ovi napadi su imali posledice. I sam Putin je to priznao u javnim izjavama.

Napadi na rafinerije nafte doveli su do široko rasprostranjene nestašice goriva, dok su udari na skladišta najvećih ruskih internet trgovaca, Vajldberis i Ozon, izazvali haos među malim preduzetnicima koji zavise od njihovih distributivnih mreža.

Najveća ruska banka Sberbank takođe je u sredu prijavila napad na svoj centar za obradu i čuvanje podataka u Balakovu, u Saratovskoj oblasti.

U međuvremenu, Kremlj je odgovornost za zaštitu kritične infrastrukture od ukrajinskih napada dronovima prebacio na privatne kompanije.

Tridesettrogodišnji taksista iz Moskve rekao je za CNN da su on i drugi vozači imali problema sa aplikacijom Jandeks Pro, koju koriste za prijem i upravljanje vožnjama, nakon trećeg napada na Jandeksov centar za obradu podataka, izvedenog 11. oktobra u Vladimirskoj oblasti.

Vozač je zatražio da ostane anoniman zbog straha da bi mogao da ugrozi svoju egzistenciju.

„U početku je aplikacija počela da radi nepravilno – satima nisu stizale nikakve porudžbine, a kada bi se pojavile, često su sadržale greške. Na primer, Jandeks je mogao da pošalje četiri različita automobila i četiri vozača na istu porudžbinu. Čak i kada bi stigli na mesto preuzimanja putnika i pozvali ga telefonom, vozači bi saznali da je putnik već otišao drugim taksijem“, prisetio se on.

Prema njegovim rečima, najozbiljniji problem bio je to što vozači nisu mogli da podignu novac koji su zaradili. Zbog toga im je bilo teško da plaćaju iznajmljivanje automobila i gorivo.

Na kraju je morao da vrati iznajmljeni automobil taksi-floti jer više nije mogao sebi da priušti da nastavi da vozi bez zarade, a da istovremeno plaća korišćenje vozila.

„Za mnoge vozače ovo nije samo tehnički problem — već pitanje da li mogu da nastave da rade i sami sebe izdržavaju“, rekao je za CNN.

Tatjana, stanovnica Moskve koja je zamolila CNN da koristi pseudonim, rekla je da se u utorak probudila i otkrila da na njenom Jandeks pej računu više nije vidljiva ušteđevina od 1,5 miliona rubalja (oko 17.830 američkih dolara).

Jandeks pej je ruska alternativa usluzi Epl sejvings, koja je prestala da funkcioniše nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tatjana je štedela novac kako bi kupila automobil.

„Panika me je savladala i plakala sam kao kiša. Pripremala sam se na pomisao da taj novac možda više nikada neću videti“, rekla je Tatjana, dodajući da se ipak nada najboljem ishodu.

Kompanija Jandeks saopštila je da je novac korisnika bezbedan i da radi na ponovnom uspostavljanju usluga u aplikaciji nakon napada na tri centra za obradu i čuvanje podataka.

Ukrajinska odbrambena kompanija Fajer point ismejala je Jandeks na društvenoj mreži X, odgovarajući na izjavu Dime Pirogova, rukovodioca odeljenja za finansijske tehnologije ove tehnološke kompanije.

„Dima, jesi li probao da ga isključiš pa ponovo uključiš?“, odgovorila je kompanija Fajer point.

Dok se Ukrajina suočava sa pritiskom svog ključnog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država, da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu i omogući nesmetan plasman ruskog dizela na svetska tržišta, poruka iz Kijeva je jasna – Ukrajina i dalje ima načine da oteža život Kremlju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Author

Marija Kojcic

Follow Me
Other Articles
Previous

Desetine hiljada na ulicama širom Francuske, sukobi demonstranata i policije u više gradova – BBC News na srpskom

Next

Grickalica koju obožavaju i deca i odrasli može da izazove karijes, a nije slatkiš – Život

Najvažnije vesti

  • Dimić: Vlast se plaši promene, zato građanima u dijaspori uskraćuje biračka mesta – Izbori26
  • MUP odbacio tvrdnje Bogoljuba Živkovića da su spoljni faktori uticali na njegovo penzionisanje – Društvo
  • Danas saznaje: Uhapšen Novica Antić – Društvo
  • “Najveća pretnja vlasti Edija Rame do sada”: Mladi demonstranti preplavili Tiranu, palili vladine zgrade i banke, bacali kamenice na policiju (VIDEO) – Svet
  • Iznenađujući finalni par na turniru u Kini: Švjontek zaustavljena u Vuhanu
© 2021–2026 — Politicsto. Sva prava zadržana.