Skip to content
Prijavi se na naš newsletter i nikada ne propusti naše najbolje objave. Prijavi se odmah!
Politicsto Politicsto

Početna strana

Politicsto Politicsto

Početna strana

  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
Pretplati se
Close

Search

Država i dalje daje milione za subvencije investitorima: Najveći korisnici hoteli i kineske fabrike – Ekonomija

6 Septembra, 2026 5 Min Read

Država domaćim i stranim privrednicima nastavlja da isplaćuje izdašne subvencije za izgradnju fabrika, zapošljavanje, kupovinu mašina, ali i izgradnju hotela, za kojima će, kako se najavljuje, biti velika potreba sledeće godine, kada se u Srbiji održava EXPO izložba.

Prema podacima o isplati subvencija objavljenim na sajtu Ministarstva privrede, u poslednjih godinu, dve definitivno najveći dobitnik jeste kineska kompanija Minth Automotive iz Loznice, kojoj je samo prošle godine „u cugu“ isplaćeno čak 22,2 miliona evra.

I to nije sve. Podaci pokazuju da će ova kineska kompanija, koja se bavi proizvodnjom delova za automobilsku industriju, sledeće godine dobiti još jednu subvenciju, u iznosu od 17,2 miliona evra.

U podacima Ministarstva privrede može se videti i da će još jedna kompanija u okviru kineske Minth Grupe u Srbiji od sledeće godine dobiti subvenciju. Reč je o kompaniji Minth Metal Parts Balkan iz Šapca u kojoj je nedavno otvorena proizvodnja humanoidnih robota i koja je sa Vladom Srbije potpisala ugovor o subvenciji u iznosu od 11,5 miliona evra.

Takođe, još jednoj kompaniji u okviru Minth Grupe, u Srbiji isplaćena je prošle godine subvencija u iznosu od 2,7 miliona evra. Reč je o kompaniji Mineral Europe Green Material iz Šapca, koja se bavi proizvodnjom aluminijumskih legura.

Sa ovim isplatama, kompanije u okviru kineske Minth Grupe definitivno su najveći dobitnici državnih subvencija, a samim tim utiču i na to da se, kada je reč o ukupnom iznosu dodeljenih subvencija, može zaključiti da su kineske kompanije dobile najviše novca od države.

Podsetimo, nedavno je Minth, u saradnji sa kineskom kompanijom AgiBot, pokrenuo proizvodnju humanoidnih robota u Šapcu. U toj fabrici za početak je planirano sklapanje 5.000 humanoidnih robota godišnje.

Minth planira i narednu fazu širenja tehnološkog poslovanja u Srbiji kroz izgradnju Industrijskog parka robotike u Inđiji, u koji je predviđena ukupna investicija od 200 miliona evra.

Prema najavama kompanije i Vlade Srbije, park bi trebalo da bude usmeren na proizvodnju robota, baterija, bespilotnih letelica i drugih tehnologija nove generacije, dok je završetkom celog projekta predviđen kapacitet od do 20.000 humanoidnih robota i robotskih pasa godišnje.

I drugim kineskim kompanijama isplaćene su prošle i ove godine državne subvencije, ali one nisu bile tako izdašne kao subvencije kompanijama u okviru Minth Grupe.

Tako je, na primer, kineska kompanija Lianbo Precision Technology Serbia iz Kaća, koja se bavi proizvodnjom automobilskih delova, prošle godine dobila 2,5 miliona evra subvencija od države.

Zatim, kineska kompanija Haitian Machinery Serbia d.o.o. Ruma, koja se bavi proizvodnjom mašina za preradu plastike, dobila je subvenciju od oko dva miliona evra.

U planu je i da kineska kompanija Xingyu Automotive Lighting Systems Niš, koja se bavi proizvodnjom automobilske rasvete, takođe dobije subvenciju. Za tu namenu potpisan je ugovor, a iznos subvencije je 8,2 miliona evra.

I druge domaće i strane kompanije dobile znatna sredstva

I druge strane kompanije dobile su u 2025. i 2026. izdašna sredstva od države za razvoj proizvodnje.

Tako je, na primer, kompaniji Hemofarm, koja je u vlasništvu nemačke STADA grupe, prošle godine isplaćena subvencija za razvoj fabrike u Šapcu, u iznosu od oko tri miliona evra. Za fabriku u Vršcu takođe je prošle godine isplaćena subvencija od 960.000 evra.

Kompaniji Knjaz Miloš, čiji je većinski vlasnik češka kompanija Mattoni 1873, prošle i ove godine isplaćena je subvencija u ukupnom iznosu od oko 4,7 miliona evra.

Od domaćih firmi kojima je novac isplaćen prošle ili ove godine nalazi se Zlatni Plod iz Šapca, kojem je isplaćeno oko 4,6 miliona evra.

Zatim, kompaniji Mona Manafuktura iz Vranja prošle godine je isplaćena subvencija od oko pola miliona evra.

I kompaniji Nectar iz Bačke Palanke isplaćen je podsticaj u iznosu od 1,2 miliona evra. Takođe, domaćoj kompaniji Elixir Prahovo prošle i ove godine isplaćena je subvencija od skoro devet miliona evra za izgradnju fabrike.

Fabrika ulja Dunavka iz Velikog Gradišta, u sastavu Delta agrara, dobila je od države prošle i ove godine ukupno oko dva miliona evra za unapređenje proizvodnih procesa.

Jafa Crvenka je takođe imala isplatu subvencija prošle i ove godine, u ukupnom iznosu od oko tri miliona evra, za automatizaciju proizvodnih procesa.

Kompaniji Voćar Kosančić iz Bojnika ove godine isplaćena je subvencija od oko 3,2 miliona evra, Zlatiborcu je isplaćeno oko 600.000 evra, a Goši oko 1,2 miliona evra ove godine.

Hotelijeri sve veći dobitnici državnih subvencija

Veliki dobitnici državnih subvencija su i hotelijeri, kojima je država u poslednje dve godine dala velike iznose za izgradnju ili renoviranje hotela. To se poklapa sa najavama državnih zvaničnika da će potrebe za hotelskim smeštajem biti velike tokom EXPO izložbe.

Tako je, na primer, kompaniji Airport City West Gate Beograd do sada isplaćeno oko dva miliona evra za izgradnju hotela „AC Hotel by Marriott Airport City Belgrade“. U planu je isplata subvencija od ukupno 5,9 miliona evra.

Vlasnik Hotela Slavija, kompanija „Industrija mesa Matijević“ d.o.o. Novi Sad, odnosno porodica Matijević, dobila je tokom 2025. i 2026. godine ukupno 1,7 miliona evra za rekonstrukciju ovog važnog beogradskog hotela. Međutim, prema ugovoru, trebalo bi da bude ukupno isplaćeno 3,6 miliona evra.

I kompaniji Miroslava Miškovića, Delta Real Estate Beograd, država je ove godine isplatila oko 5,8 miliona evra za izgradnju hotela InterContinental. U planu je da Mišković za izgradnju ovog hotela od države dobije ukupno 17 miliona evra.

Kompanija Libra Development Beograd dobila je ove godine 2,4 miliona evra subvencije za rekonstrukciju objekta u Ulici kralja Petra 19 u ugostiteljski objekat, a planirana je ukupna isplata u iznosu od 6,8 miliona evra.

I jedna kompanija u Novom Sadu dobila je subvenciju za izgradnju hotela. Kompaniji Trinity Park d.o.o. Novi Sad prošle godine isplaćeno je oko 630.000 evra za izgradnju hotela Hyatt Regency u tom gradu.

Verovatno i najveću subvenciju će dobiti firma Danube riverside u vlasništvu Milenijum tima, za izgradnju hotela Ric Karloton na mestu nekadašnjeg hotela Jugoslavija – prema ugovoru radi se o više od 30 miliona evra, ukoliko ispune ugovorene uslove, a jedan od njih je investicija od 150 miliona evra u ovaj projekat.

Takođe, firma Euro KB rent gradi hotel u okviru EXPO-a koji će nositi brend „Swissotel“. Od najavljene investicije od skoro 80 miliona evra, država će da subvencioniše oko 16 miliona evra.

Da li su subvencije države opravdane?

Međutim, postavlja se pitanje da li su izdašne državne subvencije bile opravdane ranije, kao i da li su i dalje opravdane kao način razvoja privrede. Takođe, nameće se i pitanje da li su one dodeljivane planski, da li je postojala selekcija i da li je dodela bila dovoljno transparentna.

Ekonomista Saša Đogović smatra da subvencije mogu biti opravdane, ali samo ukoliko postoji jasno definisana industrijska politika.

„Te subvencije su opravdane ako postoji jasno definisana industrijska politika, na primer za visokotehnološke oblasti, i to bi trebalo da traje privremeno, dok se ne uspostave stabilne i nezavisne institucije i jasna, fer pravila igre za sve, a ne za manje ili više privilegovane igrače“, kaže Đogović za Danas.

Prema njegovim rečima, subvencije u tom slučaju moraju biti deo jasno definisane ne samo industrijske, već i ekonomske politike u celini.

Naš sagovornik posebno naglašava da dodela tih subvencija mora biti transparentna, a ne da se vrši po sistemu „crne kutije“.

„Davanje subvencija po takvom sistemu pospešuje i učvršćuje endemsku korupciju koja postoji kod nas“, navodi Đogović.

On ocenjuje da su se subvencije u Srbiji do sada delile upravo po sistemu „crne kutije“, neselektivno, i da su uglavnom bile usmerene ka radno intenzivnim delatnostima koje traže jeftiniju radnu snagu.

„U skladu s tim, nije mogla da se podigne proizvodna baza i jača konkurentnost više nego što je to sada slučaj“, zaključuje Đogović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Author

Suzana Peljto

Follow Me
Other Articles
Previous

Sve više pokazatelja da Rusija uskoro pokreće novu mobilizaciju: Šta će Putin učiniti? – Svet

Next

Burna noć u Beogradu: Pucnjava u Makenzijevoj, pad s visine, ubadanje nožem, više udesa

Najvažnije vesti

  • Najbolji domaći pire krompir: Jedan mali trik čini ga neverovatno kremastim – Život
  • Vučić: Plenumi ne odlučuju ko će biti na Studentskoj listi, već neko spolja – Društvo
  • Iran saopštio da je pogodio bespilotno američko plovilo u Ormuskom moreuzu, borbe pojačane
  • Otvorena birališta u nemačkoj oblasti Saksoniji-Anhaltu, na vlast može da dođe krajnja desnica x1 – Svet
  • Posle sastanka s Putinom, Ukrajina sledeća stanica Trampovih mirovnih izaslanika – BBC News na srpskom
© 2021–2026 — Politicsto. Sva prava zadržana.