Najveća kolonija pingvina na svetu izgubila pola miliona ptica – BBC News na srpskom
Gotovo dve trećine populacije ogrličastih pingvina nestalo je sa zabitog vulkanskog ostrva blizu Antarktika, pokazali su snimci iz vazduha.
Ostrvo Zavodovski bilo je dom najveće kolonije pingvina na svetu, ali istraživači koji su sproveli istraživanje kažu da je ono sada izgubilo tu titulu.
Prema studiji, 2025. godine bilo je 63 odsto manje zauzetih gnezda ogrličastih pingvina nego u istom periodu 2011. godine.
Tim istraživača kaže da klimatske promene utiču na zalihe hrane i opstanak ptica, a pingvini bi sada mogli da budu i zvanično ugroženi.
Druga vrsta pingvina, makaroni, takođe se gnezdi na ostrvu i napreduje, što naučnici veruju da je povezano sa njihovom raznovrsnijom ishranom.
Zavodovski je deo Južnih Sendvičkih Ostrva, zabitog arhipelaga severno od antarktičkog kontinenta koji je britanska prekomorska teritorija.
Britanski antarktički zavod (BAS) ga je 2011. proglasio domom najveće kolonije pingvina na svetu – sa procenjenih 600.000 ogrličastih pingvina i 90.000 makaroni pingvina koji se gnezde na njegovom sumornom, stenovitom terenu.
BAS, koji je predvodio ovo novo istraživanje, kaže da je to „jedno od najekstremnijih mesta na svetu za terenski rad“.
BAS-ov tim plovio je 15 dana da bi stigao do ostrva i proučavao njegove ptičje stanovnike, koristeći dronove, snimke iz vazduha i postavljajući uređaje za praćenje na 20 ptica.
Istraživanje i satelitske slike sugerišu da je između 2011. i 2025. godine broj zauzetih gnezda ogrličastih pingvina opao za 63 odsto.
Gde su nestali svi pingvini?
Dostupnost hrane i rast temperature okeana do koje su dovele klimatske promene, glavni su uzroci „zabrinjavajućeg“ pada populacije ogrličastih pingvina, kažu istraživači.
Profesor Norman Retklif, koji je predvodio ovo istraživanje, objasnio je da je „specijalistička ishrana“ ogrličastih pingvina“ i preferencija ka hladnijim vodama izgleda ugrozila njihov opstanak.
„Uz zagrevanje voda, krilovi (koje jedu ogrličasti pingvini) preselili su se na jug.
„Morski ledeni pokrivač na jugu i odsustvo odgovarajućih ostrva za gneždenje sprečava ogrličaste pingvine da slede hranu“, kaže on.
Gladni kitovi i aktivni vulkani
Tim je proučio druge moguće pretnje po teški opstanak pingvina na njihovom zabitom ostrvu.
Ptice se ovde gnezde u senci aktivnog vulkana – Mont Kari, takođe odgovarajuće nazvan Mont Asfiksija (Asphyxsia je gušenje).
Lokacije niz vetar od vulkana su dobile imena kao što su Tačka smrada, Škodljiva litica, i Zagušljiva ravnica, zbog mirisa isparenja koje izlazi iz kratera.
Poslednja velika erupcija Mont Karija bila je 2016, ali pad broja pingvina koji je ova studija analizirala je postojan i traje od 2011, sugerišući da se tu sada dešava nešto drugo.
Drugi razlog za zabrinutost je nadmetanje u lovu na krilove od kojih ogrličasti pingvini zavise – moguće od grbavih kitova selica.
Ali dok grbavi kitovi jedu ogromne količine krilova, oni ujedno potpomažu proizvodnju krilova đubrenjem morskog bilja kojim se krilovi hrane (ogromnim količinama kitovskog izmeta).
Istraživači kažu da je za to kriva fundamentalnija promena uzrokovana klimatskim promenama u zalihama okeanske hrane.
Postoji neočekivani element ove priče koji takođe pridodaje slici kako i zašto se ovaj region menja: dok je broj populacije ogrličastih pingvina u opadanju, broj makaroni pingvina je u dramatičnom porastu.
Makaroni pingvini su, kažu naučnici, prilagodljiviji, zato što imaju širu, fleksibilniju ishranu.
Praćenje podataka iz studije pokazalo je da makaroni love u toplijim vodama na severoistoku ostrva, gde naučnici kažu da su bili skloniji da dopunjuju ishranu ribom i drugim ljuskarima.
Ovo je „najveća promena u sastavu zajednice ikad primećena na jednoj lokaciji na Antarktiku“, kaže doktor Retklif.
„Naši podaci pokazuju da ogrličasta vrsta naviknuta na hladnoću Antarktika više ne napreduje kraj njihovih pod-antarktičkih suseda“, dodaje.
„To je dodatni dokaz kako rapidno zagrevanje na Antarktiku utiče na jedinstvene i osetljive ekosisteme.“
A što se tiče titule najveće svetske kolonije pingvina, naučnici kažu da nju sada drži lokacija više od 5.000 kilometara dalje – na drugoj strani antarktičkog kontinenta – pod imenom Kejp Adare u Rosovom moru.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Current Biology.
BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
![]()