Borba za opredeljene glasače u dijaspori – Politika
Iako se pred svake izbore govori o neopredeljenim biračima, u aktuelnoj kampanji glavna tema postali su birači iz inostranstva koji su, po svemu sudeći, več opredeljeni.
U ovoj predizbornoj kampanji, u kojoj se svašta očekivalo s obzirom na atmosferu i plarizovanost javnosti, tokom koje je gradonačelnik Beograda navodno udario odbornicu, u kojoj režimski mediji svakog dana izveštavaju o navodnom nasilju simpatizera SL, dok se pojavljuju snimci napada njihovih aktivista,i tokom koje aktivisti SNS-a bakljadom uspevaju da zapale Nišku tvrđavu, kao najpopularnija tema ipak se nametnulo pitanje glasanja u inostranstvu.
Počelo je navodima građana Srbije koji žive u inostranstvu da nisu dobijali odgovore na svoje zahteve da se prijave za glasanje u raznim gradovima, a završilo je (za sada) na organizovanju protesta od strane studenata u sredu u 18 časova ispred RIK-a.
Iako glasovi dijaspore jesu uvek bili relevantni, ovog puta je, čini se, sam broj prijavljenih birača ovu temu doveo u centar pažnje javnosti. Na prethodnim parlamentarnim izborima bilo je prijavljeno nešto preko 30 hiljada glasača u inostranstvu dok je, prema informacijama predsednika RIK-a, za predstojeće izbore taj broj porastao na na preko 110 hiljada – trostruko više nego 2023. godine.
Treba imati na umu da je SNS dobio prethodne parlamentarne izbore na svim biračkim mestima u inostranstvu, te da tada to nije bila velika tema. Ovog puta je ovolika zainteresovanost za glasanje zasigurno povezana sa aktivnošću studentskog pokreta i u zemlji i u inostranstvu. Dijaspora jeste zdušno podržavala studentski pokret i dočekivala ih širom Evrope.
SNS je, pak, na prošlim izborima sigurno dostigao vrhunac glasova iz dijaspore, odnosno jasno je da novoprijavljeni glasači većinski nisu pristalice SNS-a. Sa druge strane, studenti sa ostalih sedamdesetak hiljada mogu da obezbede par procenata koji u trenutnoj raspodeli snaga nisu beznačajni.
Suštinski, polarizacija u Srbiji je dostigla svoj vrhunac, teško da ima neodlučnih u ovom trenutku. Zbog toga se ta polarizacija preliva na inostranstvo, gde se nastavlja borba za par procenata.
Naravno, i tu se ne radi o neopredeljenima, ali dijaspora ostaje mesto na kojem se, sa strane vlasti, najlakše može skinuti koji procenat studentima, pa se mobiliše mašinerija koja onemogućava (najverovatnije) hiljadama građana da glasaju, dok se sa druge strane i studenti grčevito drže tih glasača.
Očigledno je da je vlast spremna da glasaču, ukoliko ga ne onemogući da glasa, “omogući” da ustane u sred noći, odleti do “najbližeg” biračkog mesta i onda glasa. Dakle, jasno je da je vlast uradila sve da spreči glasanje i u tome neće posustati.
Sa druge strane, studenti su dosta pažnje posvetili ovom problemu, i više nego što se očekivalo, što pokazuje da znaju da ovih par procenata nije nebitno. Ipak, bitno je da na tome ne ostane, problem nije mali, ali ne sme „pojesti“ ostale probleme građana i sakriti skupove koji se skoro svakodnevno dešavaju po Srbiji i koji će sigurno doprineti učvršćavanju podrške SL.
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.