NBS: Državne isplate građanima jednokratne, neće dugoročno uticati na inflaciju – Ekonomija
Jednokratna novčana pomoć penzionerima, davanja punoletnim građanima što iz Akcionarskog fonda, što iz budžeta, kao i ostala davanja države u septembru, ne bi trebalo dugoročnije da utiču na inflaciju u Srbiji, rečeno je danas na konferenciji za novinare u Narodnoj banci Srbije.
Generalni direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije (NBS) Savo Jakovljević izjavio je da su ta državna davanja jednokratna i da utiču na određene makroekonomske varijable, ali da dugoročnije ne bi trebalo da utiču na inflaciju.
On je ocenio i da je NBS prilikom pravljenja projekcije inflacije u avgustu, uzela u obzir i ta davanja i da inflacija neće izaći iz ciljanog koridora (tri plus minus 1,5 odsto).
Ipak, ovo nije bila tema konferencije. Narodna banka organizuje konferencije za novinare uglavnom samo povodom predstavljanja Izveštaja o inflaciji na svaka tri meseca. Ovo iznenadno obraćanje novinarima i javnosti sa temom „Stabilnost monetarnog i finansijskog sistema u uslovima aktuelnih globalnih geopolitičkih dešavanja“ zapravo je bio osvrt na poslednjih 14 godina koliko centralnom bankom upravlja guverner Jorgovanka Tabaković uz poređenje sa situacijom iz 2012. godine kada je preuzela ulogu guvernera.
Ona je u dvočasovnom obraćanju uspela da izbegne da pomene ime prethodnog guvernera NBS, a sadašnjeg kandidata na Studentskoj listi Dejana Šoškića, mada je, čini se, cela konferencija imala za cilj da pokaže koliko NBS bolje funkcioniše sada nego pod njegovom upravom.
Iako je posebno istakla koliko je važan kontekst kada se analiziraju ekonomski pokazatelji, guvernerka je i sama uspela da ne pomene svetsku finansijsku krizu iz 2008. godine i krizu evrozone iz 2011. godine, mada se dosta osvrtala na taj period.
Ona je izjavila da je inflacija u Srbiji krajem 2012. godine iznosila 12,2 odsto, da bi u oktobru 2013. godine bila smanjena na 2,2 odsto, dok se u narednih osam godina kretala u proseku oko dva odsto. Prošla godina završena je sa inflacijom od 2,7 odsto.
„Do avgusta 2012. godine, dinar je za samo četiri i po godine izgubio 33,2 odsto vrednosti prema evru, a na odbranu je potrošeno 5,7 milijardi evra deviznih rezervi i dinar nije odbranjen. Svaki peti kredit je bio problematičan, a svaki drugi u građevinarstvu“, dok je sada svaki pedeseti kredit problematičan.
Ona je istakla i da su se po njenom dolasku na čelo NBS uvele repo aukcije, tako da je NBS prestala da povlači sav višak likvidnosti koje su banke nudile, po stopama većim od 11 odsto u 2012. godini, zbog čega nisu ni morale preterano da se trude oko kreditiranja građana i privrede.
Tabaković je podsetila da je 2012. godine, kada je preuzela funkciju guvernerke NBS, ukupna dinarska štednja građana bila manja od 18 milijardi dinara, dok danas iznosi više od 250 milijardi dinara.
Takođe je podsetila da su kamate na dinarske kredite 2012. godine bile preko 20 odsto, a sada su stope na nove dinarske kredite za građane niže za 12,1 procentni poena.
Ona je ocenila i da je od avgusta 2012. godine dinar nominalno jači za jedan odsto, a NBS je od tada na deviznom tržištu kupila 10,1 milijardu evra da dinar ne bi previše jačao.
„Plata je 2012. godine rasla na papiru, a inflacija bi je pojela pre kraja meseca. Prosečna neto zarada 2012. godine pokrivala je svega 68 procenata prosečne potrošačke korpe, a minimalna zarada je pokrivala svega 62 odsto minimalne potrošačke korpe“, rekla je ona.
Tabaković je navela da su krajem 2012. godine bruto devizne rezerve Srbije iznosile 10 milijardi evra, dok su danas 30,8 milijardi. Neto devizne rezerve su 2012. godine bile 5,5 milijardi evra, a danas su 26,3 milijardi.
Ona je rekla da su zlatne rezerve Srbije 2012. godine bile 14,8 tona, dok su danas 55,1 tona.
Prema njenim rečima, danas Srbija svoje zlatne rezrve čuva u trezorima NBS, osim tri tone zlata koje su u Bernu, u Švajcarskoj, zbog pokretljivosti i likvidnosti u sadašnjim geopolitičkim okolnostima.
„Rezerve zlata nam omogućavaju da spremno odgovorimo na svaku krizu, kao što smo to činili proteklih 14 godina“, poručila je guvernerka.
Navela je da je 17 tona zlata kupljeno za 900 miliona evra, a da danas to zlato vredi dve milijarde evra.
„Tada smo preuzeli odgovornost za cene, za dinar i za banke. Morali smo da uskladimo politike i da zajedno rešavamo godinama odlagane probleme“, rekla je Tabaković i istakla da rast dinarske štednje potvrda da je povraćeno poverenje građana u bankarski sistem.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.