Bluetooth koristimo svakog dana, a malo ko zna po kome je dobio ime: Priča je stara više od 1.000 godina – Život
Bluetooth, tehnologija kojom svakodnevno povezujemo mobilne telefone, slušalice, računare i druge uređaje, ime je dobio po vikinškom kralju koji je živeo pre više od hiljadu godina – Haraldu Gormsonu, poznatom kao Harald Modrozubi.
Njegova uloga u ujedinjavanju Danske i Norveške inspirisala je inženjere koji su želeli da razviju tehnologiju sposobnu da povezuje uređaje različitih proizvođača. Ali veza između vikinškog kralja i Bluetooth-a ne završava se samo na imenu – Haraldovi inicijali kriju se i u danas prepoznatljivom logotipu ove tehnologije, piše tportal.hr.
Priča vodi do Jelinga, gradića na danskom poluostrvu Jiland, gde dva kamena sa runskim natpisima svedoče o Haraldovoj dinastiji i vremenu u kojem je Danska prihvatala hrišćanstvo.
Harald je vladao u 10. veku, a njegov nadimak, na staronordijskom „Blátǫnn“, prvi put je zabeležen oko 150 godina posle njegove smrti. Prema jednom od tumačenja, nadimak je dobio zbog potamnelog ili pokvarenog zuba.
Kralj koji je Dance preveo u hrišćanstvo
Jedan od najvažnijih događaja Haraldove vladavine bilo je prihvatanje hrišćanstva, što se obično smešta oko 965. godine.
Na većem od dva runska kamena u Jelingu, podignutom po njegovoj naredbi, kralj navodi da je osvojio celu Dansku i Norvešku i učinio Dance hrišćanima. Na istom kamenu nalazi se i jedan od najstarijih prikaza Hrista u Skandinaviji.
Prihvatanje hrišćanstva omogućilo je Haraldu da učvrsti vlast i snažnije poveže svoje kraljevstvo sa hrišćanskom Evropom. Adam Bak, kustos muzeja Kongernes Jelling, objasnio je za BBC da je to bilo vreme izgradnje danske države, posle dva veka vikinškog doba tokom kojih su se stanovnici severa upoznavali sa evropskom politikom i načinima centralizovanja vlasti.
Istorija zapisana u kamenu
Manji i stariji kamen podigao je Haraldov otac Gorm u znak sećanja na svoju suprugu Tiru. Smatra se da se na njemu nalazi najstariji sačuvani zapis imena Danske na njenoj teritoriji.
Jeling je za vreme Haraldove vladavine bio središte kraljevske vlasti. Na tom mestu preplitale su se stare paganske tradicije i nova hrišćanska vera, a tragovi te tranzicije vidljivi su i danas.
Beli stubovi označavaju mesto nekadašnje drvene ograde koja je okruživala kompleks, dok druge oznake pokazuju obrise ogromne kamene konstrukcije u obliku broda, koja je možda bila posvećena Tiri. Kompleks obuhvata i dve grobne humke i crkvu.
Spomenici u Jelingu uvršteni su 1994. godine na Uneskovu listu svetske baštine. Runsko kamenje danas je zaštićeno staklom, dok obližnji muzej kroz interaktivne izložbe prikazuje prelazak iz vikinškog sveta u hrišćansko društvo.
Kako je kraljev nadimak postao ime tehnologije
Više od hiljadu godina kasnije, Haraldova uloga u povezivanju teritorija inspirisala je inženjere koji su razvijali tehnologiju za bežično povezivanje uređaja različitih proizvođača.
Prema zvaničnoj istoriji Bluetooth-a, Intelov inženjer Džim Kardač predložio je to ime 1996. godine, na sastanku predstavnika Intela, Ericssona i Nokije.
Ideja je bila jednostavna: kao što je Harald povezivao zemlje, nova tehnologija trebalo je da poveže računare i mobilne uređaje.
Bluetooth je prvobitno trebalo da bude samo radni naziv. Kao konačna imena razmatrani su RadioWire i PAN, skraćenica od „Personal Area Networking“. Međutim, PAN je već bio u širokoj upotrebi, dok provera dostupnosti naziva RadioWire nije završena na vreme.
Tako je ostao Bluetooth, ime koje se ubrzo proširilo i postalo prepoznatljivo širom sveta.
Veza sa vikinškim kraljem sačuvana je čak i u logotipu Bluetooth-a. Simbol koji danas viđamo na milijardama uređaja nastao je spajanjem dve rune koje predstavljaju slova H i B – inicijale Haralda Bluetooth-a.
Na 25. godišnjicu Bluetooth-a 2023. godine, Kardač i drugi učesnici u razvoju tehnologije posetili su Kongernes Jelling. Tamo su se u šali „izvinili“ što su Haraldovo ime koristili bez dozvole. Muzej je prihvatio izvinjenje i dao im dozvolu da ga koriste još hiljadu godina.
„Harald je voleo da se razmeće“, rekao je Bak za BBC, dodajući da veruje da bi kralj bio veoma srećan kada bi znao da milijarde ljudi danas svakodnevno izgovaraju njegovo ime.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.