Skip to content
Prijavi se na naš newsletter i nikada ne propusti naše najbolje objave. Prijavi se odmah!
Politicsto Politicsto

Početna strana

Politicsto Politicsto

Početna strana

  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
Pretplati se
Close

Search

“Putin je tu igru naučio u KGB-u i nastavlja da je igra”: Ivana Stradner o novom zveckanju nuklearnim oružjem iz Kremlja – Svet

30 Augusta, 2026 3 Min Read

Ove nedelje Kremlj šalje signal da je dalja eskalacija moguća, dok pojedini ruski zvaničnici navodno razgovaraju o upotrebi nuklearnog oružja kao krajnjoj opciji, izvestio je Blumberg.

Rat Putina košta sve više, donosi sve manje rezultata i sve više opterećuje rusku ekonomiju. I zato, kao po pravilu, poseže za svojim omiljenim oružjem: nuklearnom pretnjom, ukazuje Ivana Stradner, naučna saradnica Bariš Centra za integritet medija pri Fondaciji za odbranu demokratije, u analizi za Kijev post.

Nuklearna karta omiljeno je Putinovo sredstvo zastrašivanja i krajnje je vreme da Zapad prestane da naseda na nju, navodi Stradner.

Kremlj je počeo da koristi svoj nuklearni repertoar gotovo od samog početka rata. U februaru 2022. godine Putin je stavio ruske nuklearne snage u stanje povećane pripravnosti, što je bilo otvoreno upozorenje Zapadu da se ne meša u sukob.

Do septembra iste godine ponovo je posegnuo za ruskim nuklearnim arsenalom, upozoravajući Zapad da njegove pretnje treba shvatiti ozbiljno.

Vašington je pretnju shvatio ozbiljno. U oktobru je predsednik Džo Bajden upozorio da bi nuklearni „Armagedon“ mogao da se približi, dok su zapadni mediji spremno dodatno pojačavali najalarmantnije scenarije o tome kako bi ruski rat mogao da preraste u Treći svetski rat.

Kremlj je nastavio kampanju nuklearnog pritiska. U junu 2023. godine beloruski diktator Aleksandar Lukašenko javno je potvrdio da je Rusija počela da prebacuje taktičke nuklearne bojeve glave u Belorusiju.

U martu 2024. godine francuski predsednik Emanuel Makron ostavio je otvorenom mogućnost slanja trupa u Ukrajinu. Moskva je na to odgovorila podizanjem nuklearne uzbune: šef ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin upozorio je da Evropa gura svet ka nuklearnom ratu, a Rusija je u maju najavila vojne vežbe sa nuklearnim naoružanjem kao odgovor na mogućnost dubljeg učešća Zapada u Ukrajini.

U novembru 2024. godine Putin je predstavio izmene ruske nuklearne doktrine, proglasivši da bi napad nenuklearne države, uz podršku nuklearne sile, mogao biti tretiran kao zajednički napad na Rusiju.

Nuklearne pretnje nastavile su se i tokom 2026. godine, kada su Rusija i Belorusija pripremale zajedničke vojne vežbe koje su uključivale scenarije upotrebe nuklearnog oružja.

Moskva najbolje funkcioniše u uslovima neizvesnosti, koristeći nuklearne pretnje kako bi Vašington stalno preispitivao sopstvene poteze.

Putin nema mnogo racionalnih razloga da upotrebi nuklearno oružje. Njegova stvarna strategija je jednostavnija: odugovlačiti rat, iscrpljivati podršku Zapada i čekati da Sjedinjene Države prve popuste.

Reč je o staroj sovjetskoj taktici poznatoj kao „refleksivna kontrola“ – protivnika treba zasuti strahom i propagandom sve dok ne počne da donosi odluke koje odgovaraju interesima Moskve. Putin je tu igru naučio u KGB-u i nastavlja da je igra.

Trampova administracija dobro prepoznaje Putinove igre. Predsednik Tramp je 2022. godine rekao da će zapretiti Putinu američkim nuklearnim podmornicama ukoliko Rusija nastavi sa nuklearnim pretnjama.

I učinio je upravo to. U avgustu 2025. godine, nakon što je ruski zvaničnik Dmitrij Medvedev pomenuo nuklearne kapacitete Moskve, predsednik Tramp je reagovao naredivši premeštanje dve američke nuklearne podmornice i ocenivši Medvedevljeve izjave kao „glupe i provokativne“.

Najnovije Putinove nuklearne pretnje više su znak slabosti nego snage. Pošto mu situacija na bojnom polju ne donosi pobedu koju želi, on pokušava da ubedi Zapad da pregovara iz pozicije snage. Nuklearna karta njegovo je omiljeno sredstvo pritiska, a Zapad bi trebalo da prestane da ga za to nagrađuje.

To je posebno važno sada. Direktor CIA Džon Retklif boravio je ove nedelje u Moskvu kako bi upozorio Rusiju da ne napada NATO. Zapad tu pretnju treba da shvati ozbiljno, ali ne sme da poistoveti rusku hibridnu agresiju sa neizbežnošću nuklearnog rata, naglašava Stradner.

Sada je, kaže, vreme za delovanje, a ne za povlačenje. NATO bi trebalo da održava vojne vežbe u baltičkim zemljama i dodatno ojača svoju odbranu, bez dopuštanja da moskovsko nuklearno zveckanje oružjem postane veto na bezbednosne odluke Alijanse u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Author

Ivana Sundic

Follow Me
Other Articles
Previous

“Od ministarstava i svih onih ljudi koji bi trebalo da brinu o kulturi ovog naroda, nikada ništa i nismo očekivali“: Tanja Bošković primila nagradu „Pavle Vuisić“ u Nišu – Kultura

Next

Bakine knedle sa šljivama: Proveren recept za omiljenu domaću poslasticu

Najvažnije vesti

  • Čadež: Srbija ulazi u novu industriju, roboti ne zamenjuju radnu snagu koje ima, već onu koje nema – Društvo
  • ‘Odbijam da me bude sramota zbog dijagnoze genitalnog herpesa’ – BBC News na srpskom
  • Deca, korzo i električni trotineti: Iz ugla saobraćajnog inženjera – Ekonomija
  • Tesno glasanje na Islandu: Neizvestan ishod referenduma o EU – BBC News na srpskom
  • Picula: Učešćem na sahrani Mladića vlast bi pokazala identifikaciju sa njegovim zločinima – Politika
© 2021–2026 — Politicsto. Sva prava zadržana.