Čak tri puta izbegao da direktno pruži podršku Netanjahuu: Zašto je Tramp prilično mlak prema izborima u Izraelu 27.oktobra? – Svet
Otkako je prvi put ušao u Belu kuću 2017. godine, američki predsednik Donald Tramp ispunjava zahteve izraelske desnice i vodi spoljnu politiku koja je doprinela jačanju političke pozicije izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.
Izraelski lider je zauzvrat nastojao da se predstavi kao osoba koja najbolje upravlja najvažnijim izraelskim spoljnopolitičkim odnosom, piše Al Jazeera.
Uspeo je da prebrodi nekoliko javnih kritika i nezadovoljstava koje je Tramp izneo ili koja su dospela u javnost, a koja su dovela do veoma malih konkretnih promena u politici.
Uprkos dugogodišnjem odnosu, Tramp je za sada pokazao prilično mlak pristup izraelskim izborima zakazanim za 27. oktobar.
Na tim izborima stranka Likud, koju predvodi Netanjahu, i krajnje desna koalicija na čijem je čelu suočavaju se sa sve većim izazovom koji predstavljaju lider stranke Jašar Gadi Ajzenkot i opozicioni blok koji on nastoji da formira.
Prema rečima Jusefa Munajera, direktora programa za Palestinu i Izrael u Arapskom centru u Vašingtonu, ova uzdržanost, barem u javnosti, verovatno je posledica promena političkih prilika i u SAD i u Izraelu, kao i razvoja odnosa između Trampa i Netanjahua.
„Čini se da se drži na većoj udaljenosti od toga nego što bi se moglo očekivati“, rekao je Munajer za Al Džaziru. „Imajući u vidu da je Tramp ranije podržavao saveznike sa desnice, istoriju odnosa Trampa i Netanjahua i činjenicu koliko su njih dvojica bili bliski“.
Američki predsednik je u nedavnom intervjuu za časopis Tajm tri puta izbegao da direktno pruži podršku Netanjahuu, iako je branio liderstvo izraelskog premijera uoči napada Hamasa na jug Izraela, predvođenog tom organizacijom 7. oktobra 2023. godine.

Kada je reč o Ajzenkotu, priznao je: „Ne čujem ništa loše o njemu“.
Promena podrške?
Svakako, Trampovi postupci prema Izraelu a posebno prema Netanjahuu često su govorili mnogo više od njegovih reči.
Tokom prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, Tramp je preselio američku ambasadu u Jerusalim, priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni, povukao SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine i predvodio niz sporazuma o normalizaciji odnosa sa arapskim zemljama, kojima se nastojalo zaobići pitanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Tokom drugog mandata, koji je počeo u januaru 2025. godine, nastavio je da isporučuje Izraelu čak i najrazornije američko naoružanje, dok je u Gazi trajao genocid, pojačao pritisak na Međunarodni krivični sud (MKS) i, kao krunu svega, ušao u rat sa Iranom koji je uzdrmao svetsku ekonomiju.
Tramp je takođe pozivao da Netanjahu bude pomilovan u postupku koji se protiv njega vodi zbog korupcije, a izraelskog lidera ugostio je najmanje sedam puta otkako se prošle godine vratio u Belu kuću – znatno češće nego bilo kog drugog svetskog lidera.
Tokom njihovog odnosa, naznake neslaganja zbog Netanjahuovog opstruisanja nastojanja Vašingtona da se postigne trajniji mir u Gazi i okonča rat sa Iranom nikada nisu dovele do konkretnih promena politike.
„To je odnos koji su pažljivo režirali za javnost, a nekoliko zanimljivih detalja koji su dospeli u javnost poteklo je gotovo isključivo iz Trampove inicijative“, rekao je Majkl Omer-Man, direktor programa za Izrael i Palestinu u vašingtonskom istraživačkom centru DAWN.
On nije isključio mogućnost da SAD povuku neki krupan potez u znak podrške Netanjahuu u završnici izborne trke.
„Ne mislim da je Tramp napustio Netanjahua“, rekao je za Al Džaziru. „Ali on je i pragmatičar i video je kako su mnogi kandidati koje je podržavao u raznim zemljama gubili izbore, ali i pobeđivali“.
Omer-Man smatra da ulozi za Trampa možda jednostavno nisu toliko veliki.
Ajzenkot je obećao umereniji pristup od Netanjahuovog, naročito kada je reč o suzbijanju sve učestalijeg nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali. Međutim, te promene uglavnom su usmerene na poboljšanje položaja Izraela u očima evropskih vlada i svetske javnosti, dok bi imale malo uticaja na već popustljive odnose sa Trampovom administracijom.
„Ne mislim da bismo videli mnogo promena u odnosima sa SAD, jer u tom odnosu, čini se, nema mnogo trzavica“, rekao je.
„Vlada koju bi predvodio Ajzenkot možda bi prestala da preuzima svaki pojedinačni vrh brda na Zapadnoj obali; možda bi dozvolila da više pomoći uđe u Gazu“, rekao je, „ali ne bi poništila nijedan od koraka koji su već preduzeti.“
„Neprijatelji naspram prijatelja“
I Merav Zonszejn, viša analitičarka za Izrael u Međunarodnoj kriznoj grupi, ukazala je na promenjene okolnosti koje utiču na odnos Trampa i Netanjahua.
Prema njenim rečima, Trampova uzdržanost delimično odražava podele unutar njegove administracije u vezi sa Netanjahuovom vladom. Te podele odražavaju i šire razlike unutar Republikanske stranke uoči međuizbora u SAD.
„Verovatno je reč o kombinaciji rata sa Iranom i podela u Trampovoj administraciji, gde su ljudi poput potpredsednika Džej Di Vensa otvoreno kritikovali Netanjahuovu ulogu u zalaganju da SAD napadnu Iran“, rekla je Zonszejn.
Ankete javnog mnjenja više puta su pokazale da podrška Izraelu među republikancima ostaje visoka, ali da je poslednjih godina blago opala. Opalo je i poverenje u Netanjahua unutar stranke.
Istovremeno, promenila se i percepcija Trampovog uticaja u Izraelu. Netanjahuovi kritičari ukazivali su na ulogu SAD u ograničavanju izraelskih operacija u Libanu, koje su pretile da ugroze memorandum o razumevanju iz juna, kojim su izraelsko-američki napadi na Iran nakratko zaustavljeni.
Istraživanje Izraelskog instituta za demokratiju, objavljeno u junu, pokazalo je da je samo 44 odsto izraelskih Jevreja smatralo da je bezbednost Izraela jedan od glavnih prioriteta za Trampa. U martu je taj udeo iznosio 61 odsto, ubrzo nakon što su SAD i Izrael započeli rat sa Iranom.
Zonszejn je objasnila da je Netanjahu ove izborne kampanje odustao od bilborda na kojima se hvalio bliskim odnosom sa Trampom, što predstavlja odstupanje od njegovog pristupa prethodnih godina.
Umesto toga, na bilbordima je istakao one koje smatra najvećim regionalnim i međunarodnim neprijateljima Izraela, među kojima su generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasem, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan i gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani.
Netanjahu, kako je rekla Zonszejn, ističe „svoje neprijatelje naspram svojih prijatelja“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.