Ko je Justina Široka Pulja, nova predsednica Kosova? – Politika
Dugotrajna institucionalna kriza na Kosovu privela se kraju izborom nove predsednice Kosova Justine Široka Pulje (Justina Shiroka Pula), koja je položila zakletvu poslednjeg dana roka koji je dao Ustavni sud Kosova, nekoliko minuta posle ponoći.
Široka Pulju je kao kandidatkinju istog dana spomenuo premijer Kosova Aljbin Kurti, koji je formalno predložio na sednici Skupštine Kosova oko 22 časova.
On je ranije rekao da će Samoopredeljenje glasati za izmene Zakona o specijalizovanim većima koje traži Demokratska partija Kosova ukoliko ta partija glasa za Široka Pulju za predsednicu.
Tako je postignut dogovor koji institucionalna kriza na Kosovu završena izborom predsednika nakon pet meseci, koliko je predsednica SKupštine Aljbuljena Hadžiju u funkciji vršioca dužnosti.
Iako je za Široka Pulju glasao 81 poslanik, izabrana je nekoliko minuta posle ponoći, što tehnički podrazumeva da je rok Ustavnog suda za odabir predsednika istekao. Zbog toga je advokat Arijanit Koci poslao Ustavnom sudu obaveštenje o nesprovođenju presude kojom se tvrdi da predsednik mora biti izabran do 6. oktobra. Ipak, konsenzus u kosovskoj javnosti je da je bitnije što je nova predsednica Kosova izabrana, bez obzira što je to učinjeno tri minuta po isteku roka.
Široka-Pulja se i ranije u kosovskoj javnosti spominjala kao potencijalna kandidatkinja DPK, još pre održavanja predsedničkih izbora, ali su i ona i DPK to odbacili kao opciju.
S obzirom da ovaj dogovor Samoopredeljenja i DPK-a pored glasanja za Široka Pulju podrazumeva i glasanje za Zakon o specijalizovanim većima koji dolazi nakon donošenja presude bivšim liderima OVK, među kojima je i bivši predsednik DPK Hašim Tači, taj zakon je usvojen i u drugom čitanu na istoj sednici sa 88 glasova za.
Nakon glasanja, Široka Pulja je u svom govoru rekla da će biti predsednica svih građana Kosova i da poziciju predsednika prihvata sa velikom čašću i odgovornošću.
„Ovaj mandat ne pripada samo jednoj osobi, on pripada našim građanima, našim institucijama i državi za koju su se žrtvovale mnoge generacije. Biću predsednica svih građana. Radiću za jedinstvo, pravdu, razvoj i jačanje naših institucija. Kosovo mora da napreduje kao demokratska, bezbedna država sa jasnom evroatlantskom orijentacijom i snažnim prijateljstvom sa našim saveznicima. Štitiću Ustav, interese Republike i dostojanstvo naših građana. Verujem u Kosovo, njegov narod i verujem da zajedno možemo izgraditi bolju budućnost za generacije koje dolaze. Neka Bog blagoslovi Republiku Kosovo“, rekla je ona.
Široka Pulja je ranije i sama kritikovala presudu Specijalizovanih veća liderima OVK rekavši da se kritike na račun Specijalizovanih veća iznose bog uverenja da pravda treba da bude jednaka i nepristrasna.
„Nedavna odluka protiv četvorice bivših lidera OVK obavezuje nas da se ne osvrnemo samo na sudsku presudu, već i na samu prirodu, mandat i način funkcionisanja Specijalizovanih veća. Naš kritički stav prema ovom sudu proizlazi iz uverenja da pravda, da bi bila kredibilna i održiva, mora da bude shvaćena kao jednaka, inkluzivna i nepristrasna. Svaki mehanizam pravde koji se bavi osetljivim istorijskim periodima mora posebno voditi računa da ne stvori utisak selektivne pravde ili nejednakog tretmana žrtava i počinilaca“, poručila je Široka Pulja.
Kako je naglasila, poštovanje zakona i pravnih procedura ne isključuje pravo na institucionalnu kritiku.
“Naprotiv, u demokratskom društvu legitimnost pravosudnih institucija jača se upravo kroz transparentnost, odgovornost i argumentovanu javnu debatu“, rekla je ona.
Prema njenom mišljenju OVK predstavlja deo ključnog poglavlja kosovske istorije.
“Krivični postupci protiv pojedinaca ne bi trebalo da se pretvore u opštu presudu jednom pokretu, istorijskom periodu ili težnji jednog naroda za slobodom. Stoga, uz poštovanje svačijeg prava na pravičan postupak i sva raspoloživa pravna sredstva, izražavamo duboke rezerve prema načinu na koji je ovaj sud osmišljen i kako je percipiran, kao i prema posledicama koje može imati na istorijsko sećanje, poverenje javnosti i osećaj pravde“, dodala je Široka Pulja.
Na mesto predsednice dolazi sa funkcije predsednice Akademije nauka i umetnosti Kosova na koju je izabrana 2025. godine.
Po proglašenju nezavisnosti Kosova 2008. godine, u prvoj vladi Hašima Tačija obavljala je funkciju ministarke energetike i rudarstva u Vladi Kosova do 2011. godine, a do 2014. je bila i poslanica.
Pre nego je došla na funkciju predsednice Akademije, radila je kao njen dopisni član i sekretar Sekcije društvenih nauka i član predsedništva Akademije. Nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Prištini radila je u Narodnoj banci Kosova i fakultetu na kom je diplomirala. Ima i iskustvo rada u nevladinim organizacijama.
Kako stoji u njenoj zvaničnoj biografiji, postdiplomske studije iz oblasti teorije i politike ekonomskog razvoja završila je na Fakultetu ekonomskih nauka u Zagrebu 1984. godine. Doktorirala je na Univerzitetu u Prištini, a tema njene doktorske disertacije bila je „Demografske investicije i ekonomski razvoj Kosova“. Na postdoktorska usavršavanja išla je u Ameriku i Austriju.
Široka-Pulja je rođena 1953. godine u Prištini gde je završila osnovnu i srednu školu i kasnije diplomirala na Ekonomskom fakultetu. Katoličke je veroispovesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.