Ko će biti ministri studentske vlade i jesu li na njihovoj listi? – Politika
Treba ići korak po korak i ne otkrivati sve karte. To je strategija koja je urodila plodom, kažu za Danas u medija timu Studentske liste odgovarajući na pitanja o tome ko će biti ministri u njihovoj vladi i da li su neki od njih već na studenstkoj izbornoj listi.
Nakon što su studenti u blokadi objavili svoju izbornu listu i delove programa, otvorilo se pitanje da li su na toj listi, za koju mnogi veruju da je pobednička, ljudi koji će taj program slediti i sprovoditi u delo ili će javnost, kao i za sastav liste, na imena članova eventualne buduće vlade čekati do poslednjeg trenutka.
U timu za medije Studentske liste na pitanja o tome da li su budući ministri među kandidatima za poslanike, ko će, kada i po kojim kriterijumima birati ministre, kažu da do formiranja vlade i do izbora ima vremena za kadriranje.
“S obzirom na to da se Vlada formira 100 dana nakon Skupštine, a da do izbora ima i još više od 30, izvesno je da ima vremena za kadriranje. Naravno, mi imamo već ljude u opticaju kao i dosta stručnjaka na listi i van liste koji su do sada pisali program i pomagali”, navodi se u pisanoj izjavi studetskog medija tima.
Kako se ističe, “treba ići korak po korak i ne otkrivati sve karte, što je bila i do sada naša strategija, koja je urodila plodom”.
Nebojša Petković, član udruženja Ne damo Jadar, za Danas kaže da će o ministrima odlučivati oni koji su predložili kandidate sa liste.

Prema njegovom sudu, lista je dobro izbalansirana, ideološki neutralna i možda „najstručnija“ u istoriji naših izbornih ciklusa.
– Sigurno je da je većina buduće Vlade na njoj, ali svakako će o tome odlučiti oni koji su ih i kandidovali. To su uglavom kompetentni i ostvareni ljudi u poslu kojim se bave, a mi se i borimo da ministri budu ljudi koji vladaju materijom u svojim resorima – navodi on.
Dok Milomir Mandić, istraživač Demostata, nije siguran koko će studenti postupiti.

On za Danas kaže da dokument “Studentski plan” vidi, pre svega, kao izraz načelnih namera i postavljanje nekog političkog pravca.
– Tekst detektuje probleme u pravosuđu i medijima, ali u ovoj fazi čini mi se funkcioniše više kao spisak proklamovanih ciljeva. Da bi ovo postao ozbiljan politički program, neophodno je da načelne namere pretoče u konkretne zakonske predloge detalnjije razrađene i operativne planove – ukazuje on.
Prema njegovim rečima, studetntski pokret od početka deluje kao depersonalizovana organizacija te misli da će tako ostati i do izbora.
– Naša politička kultura slabo poznaje ovakve modele organizacije bez lidera, te zato uvek u oči upada onaj ko je prvi na listi, koji je zato i medijski najspominjaniji. Ne znam da li će se studentski pokret odlučiti do izbora da promoviše imena potencijalnih kandidata za premijera i ministre, ali ono što sigurno jeste da ta imena uopšte ne moraju da budu sa poslaničke liste – kaže Mandić.
Na pitanje o tome treba li javnost da zna bar neko ime kome će studenti poveriti ministarsku funkciju, profesor Beogradskog univerziteta u penziji Žarko Korać odgovara isticanjem razlike ovih izbora u odnosu na sve od decembra 1990. ali i, kako kaže, svih koje je Srbija imala u svojoj istoriji.

Korać opisuje da je vlast svoju agresivnu manipulaciju većinom medija koje kontroliše dovela na gotovo neshvatljiv nivo da se filmski kanali privatne televizije prekidaju na svaki sat da bi saopštili šta Vučić upravo radi.
– Ali s druge strane, studentska lista, koju su formirali studentski plenumi na fakultetima, dovešće do toga da će izabrani poslanici biti nepoznati jedni drugima. Ko će određivati njihov politički rad i ko će biti recimo predsednik poslaničke grupe? To je i odgovor na postavljeno pitanje. Ako sama studentska lista ili uz pomoć neke druge stranke u parlamentu, formira većinu, pa čak i ako sama bude imala većinu, ko određuje sastav vlade, njen izgled i program? Ko je ta osoba ili grupa ljudi – pita Korać.
I dodaje da podržava pobedu Studentske liste, ali mu ni malo nije simpatična kampanja ogromnog pritiska na stranke koje pored nje žele da učestvuju na izborima, pre svega EU lista, da odustanu.
– One su prirodni saveznici za postizbornu koaliciju. Ali čini mi se da je cilj Studenstske liste, ne samo glavni, već i jedini, poraz SNS. Tek posle toga, postaviće se u punoj meri mnoga danas potisnuta pitanja. Studenti imaju velike zasluge za obnavljanje opozicione energije u Srbiji. Probudili su ljude i vratili im nadu da su promene moguće. Ali grupa koju su sastavili je pre svega grupa za poraz SNS. Izgleda da je to u ovom trenutku jedino moguće – zaključuje Korać.
Treba reći i da se predstavnici ostalih predatih lista ne izjašnjavaju o svojim budućim ministrima, osim što je kandidat za premijera liste “Ujedinjena Srbija” Aleksandar Vučić najavljivao najmanju vladu od 13 članova.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.