INTERVJU Aleksandar Baucal, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu: Šta predviđa studentski plan za obrazovanje i ko su prihvatljivi koalicioni partneri? – Društvo
– Ključne tačke Studentskog programa za obrazovanje su besplatni udžbenici, obrazovanje kao javno dobro, a ne kao komercijalni interes, depolitizacija i unapređenje relevantnosti i kvaliteta obrazovanja. U osnovi tog programa je uverenje da je obrazovanje stub društva, jer bez dobrog obrazovanja nema dobrog društva, dobrog zdravstva, dobre privrede, nema ni dobrog sistema vrednosti. I možda najvažnije, bez dobrog obrazovanja nema ni dobrih i čestitih ljudi – kaže za Danas Aleksandar Baucal, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, kandidat na „Studentskoj listi – Studenti pobeđuju“.
On napominje da je izuzetno važno da kvalitet koji nudi obrazovanje bude dostupan za sve.
– Nama je važno da stvorimo zajedno sa nastavnicima i roditeljima obrazovni sistem koji će s jedne strane da neguje našu kulturu, jezik, tradiciju i pozitivne vrednosti, a da sa druge strane pripremi našu decu za moderan svet i saradnju sa drugima, da ih nauči kritičkom razmišljanju i da budu u mogućnosti da prate savremene trendove – ističe Baucal.
U sažetku programa za obrazovanje ističete uvođenje besplatnih udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola, što je obećavala svaka vlast. To zaista zvuči populistički. Struka je kritikovala prethodne vlasti koje su tražile od učenika da vraćaju udžbenike na kraju školske godine da bi mogli da se nasleđuju, a Studentska lista to isto planira. Za veliki broj učenika srednjih stručnih škola udžbenici ne postoje.
– Ako hoćemo kvalitetno obrazovanje za svako dete, ne možemo da ignorišemo dodatne troškove, kao što je kupovina udžbenika, koji opterećuju mnoge porodice. Ako su udžbenici neophodni za kvalitetno obrazovanje, oni treba da budu uključeni u budžet za obrazovanje. Besplatni udžbenici ne bi trebalo da budu veliki budžetski izdatak pogotovo po mehanizmu koji smo mi predložili. Nabavljanje udžbenika bi koštalo kao pet odsto Nacionalnog stadiona, što znači da bi sa jasnim i transparentnim trošenjem javnog novca svakako imali dovoljno sredstava da obezbedimo jednake šanse za obrazovanje svakom detetu. Što se tiče nedostatka udžbenika, to je problem koji se takođe može rešiti uz dobru volju i angažman sistema.
Kažete da ćete ograničiti cene udžbenika, a sećamo se da je bivši ministar prosvete Srđan Verbić to isto hteo i nije uspeo.
– Bivši ministar Verbić jeste imao sličnu ideju, samo što postoji jedna razlika: on je tu funkciju obavljao u mandatu SNS-a, koji za 14 godina nije omogućio nešto što je važno za građane, a što je relativno lako izvodljivo. Sadašnji režim jednostavno nije imao političku volju najverovatnije zato što nisu u tome videli koruptivni interes. Studentska lista ima političku volju, plan, stručnost i mehanizme da reši ovo pitanje sa kojim se slaže ogroman broj građana naše zemlje. Naravno da smo svesni i izazova ranije razmatranih modela i imamo način kako da ih prevaziđemo.
Na čemu zasnivate obećanje da će visoko obrazovanje biti besplatno za sve studente? Odakle novac za to?
– Naravno da će sve mere iz plana Obrazovanje protiv mafije zahtevati dodatna ulaganja u obrazovanje. Već godinama se u Srbiji u obrazovanje ulaže za oko 1.5 odsto BDP manje nego u drugim državama EU što iznosi više od jedne milijarde EUR. I tako više od 10 godina. Povećanjem ulaganja u obrazovanje do nivoa koji postoji u drugim državama obezbedićemo sredstva za ovu i druge mere u programu. Suština ove mere je da svako dete koje ima potencijal i interesovanje može da studira i da se materijalni položaj njegove porodice ne pojavi kao prepreka za to. Na taj način će obezbedi bolju budućnost za sebe i svoju porodicu i doprineti u većoj meri i razvoju Srbije. Kada ovu meru gledamo iz perspektive ulaganja u budući razvoj Srbije, svi oni koji završe kvalitetan program visokog obrazovanja vratiće višestruko državi ta ulaganja.
Obećavate i da će zaposlenje na određeno vreme biti ograničeno na najviše 12 meseci.
– Trenutni Zakon o radu je kritikovan i od strane domaće i međunarodne javnosti, kao instrument kojim se radnici nalaze u potlačenom položaju, a Srbija postaje zemlja jeftine radne snage. Ugovor na određeno se daje iz jasnih razloga: privremeni povećani obim posla, želja da se novozaposleni oproba i dokaže, kao i zamena u slučaju trudničkog ili porodiljskog bolovanja i dužeg odsustva nekog od radnika na neodređeno. Povećan obim posla ne može trajati godinama, dok se svako može iskazati u 12 meseci. U praksi sadašnji zakon omogućava da neko radi na određeno godinama, da mu se produžavaju ugovori i da živi u konstantnoj strepnji za egzistenciju, što ga sprečava da se razvija, kupi stan ili automobil, zasniva porodicu i ostvaruje svoje ciljeve i snove. Mi želimo da prekinemo takvu praksu. Ugovori na neodređeno posle 12 meseci i generalno izmena radnog zakonodavstva znači da vraćamo dostojanstvene uslove za rad i život našim građanima. Dakle, ova mera nije usmerena prema poslodavcima, već ka stvaranju boljeg balansa između interesa radnika i poslodavca.
Kako nameravate da rešite problem stranačkog postavljanja direktora škola?
– Važan cilj našeg programa je da škole prestanu da budu prostor stranačke kontrole. Direktor ne sme biti stranački nadzornik škole, već lider obrazovne zajednice u kojeg nastavnici, roditelji i učenici imaju poverenje. Program zato predviđa transparentan konkurs, profesionalne kriterijume, predstavljanje programa razvoja škole i veći uticaj školske zajednice na izbor. Ministarstvo bi kontrolisalo zakonitost rada direktora, ali ne bi imalo diskreciono pravo da bira kandidata. Želimo da menjamo i izbor školskih odbora.
Na koji način?
– Lokalnu zajednicu treba da predstavljaju ugledni ljudi, ne partijski delegati, a nastavnici i roditelji da biraju svoje predstavnike demokratski bez manipulacija od strane stranaka. Takav školski odbor će nadzirati rad direktora i, u slučaju da napravi teže prekršaje, da pokrene pitanje njegove smene. Ova mera ne košta ništa, a dovodi do departizacije škola i stvaranja bolje atmosfere u školama.
Ana Brnabić je rekla da je ponosna na rezultate koje je SNS postigao u obrazovanju, Aleksandar Vučić pak kaže da je najmanje zadovoljan učinkom u toj oblasti. Šta Studentska lista misli o tim rezultatima?
– Sve što je trenutna vlast radila u obrazovanju najbolje oslikava činjenica da su rezultati PISA 2025 testiranja pokazali da je pad kvaliteta obrazovanja u Srbiji spada među najveće u svetu. To nam pokazuje tragičnu istinu da je trenutni režim ugrozio budućnost čitavog niza generacija dece. Naravno da niko nije protiv ulaganja u školske zgrade i bolje plate nastavnika. Međutim, sve dobre mere trenutna vlast je radila ili iz pogrešnih motiva ili loše ili je proizvelo negativne posledice. Renovirali su zgrade pri čemu su više vodili računa o koruptivnom profitu nego o kvalitetu radova pa zato tek renovirani plafoni padaju učenicima i nastavnicima na glavu. Primer lošeg rada je reforma programa. Kao međunarodni stručnjak za obrazovanje bio sam angažovan od strane Evropske komisije da pomognem predlaganjem novih rešenja. Tako sam imao priliku da iz neposrednog iskustva vidim kako napredni ministri blokiraju ili pogrešno primenjuju neka dobra rešenja. Ukratko, kada se pogledaju rezultati mislim da bi Ana Brnabić trebalo da se stidi umesto što je ponosna.

Neka od imena na Studentskoj listi su se našla na meti kritika onog dela javnosti koja podržava studente. Jeste li znali ko su ljudi na listi kada ste prihvatili kandidaturu?
– Studenti su kandidate birali kroz ozbiljan i višestepeni postupak provere. Nisam poznavao svih 250 ljudi, niti mislim da je to bilo potrebno. Važnije je to što ova lista odražava Srbiju. Na njoj su ljudi iz različitih krajeva, profesija i životnih iskustava, kao i različitih političkih uverenja. Upravo u tome vidim njenu snagu. Ne okuplja nas ideološka uniformnost ili lični interesi, već minimum oko kojeg bi u normalnoj državi morala da postoji saglasnost: poštovanje Ustava i zakona, nezavisne institucije, slobodni mediji i država jača od mafije i kriminala. Razlike među nama znače da će se odluke donositi kroz raspravu, a ne po nalogu jednog čoveka i glasanjem „na zvonce“.
Zbog čega se još ne zna ko će biti kandidati za ministre i premijera i zašto je to dobro ili loše?
– Razumem u potpunosti potrebu javnosti da zna imena premijera i ministara. U normalnoj državi, koju ćemo uspostaviti, to bi trebalo da bude običaj na svakim izborima. Nažalost, mi trenutno ne živimo u normalnoj državi. Mogu reći da za svaku poziciju postoji veći broj odličnih kandidata, ali se oni neće birati i objavljivati pre nego što se formira Skupština. Ono što mogu da obećam jeste da će Studentska lista kao većinska u parlamentu diskutovati i izabrati kandidate isključivo na osnovu odgovornosti i stručnosti. Nova Vlada neće biti grupa nepoznatih osoba koja samo sedi i čeka da dobiju nalog od jedne osobe. Nova Vlada će biti tim stručnih i odgovornih ljudi koji će svoje odluke donositi kroz diskusiju i debatu i na taj način obezbediti da te odluke budu u najboljem interesu svih građana Srbije.
Predstavnici Studentske liste su ranije izjavljivali da je program sa kojim izlaze na izbore obiman, da su ga sačinile radne grupe u kojima su stručnjaci. Manje od mesec dana od izbora ne znamo detalje programa, na koji način ćete promeniti neke stvari. Oprezni ste sa debatama. Na čemu zasnivate optimizam? Da će vam građani dati glas bez obzira na program, jer su ovo izbori „za“ ili „protiv“ Vučića?
– Na Studentskom planu je gotovo godinu dana radilo više od 300 stručnjaka različitih profila i studenata. Za svaku oblast postoje detaljniji predlozi mera i načini njihove realizacije koji su nastali kroz široke stručne rasprave. Zato verujem da postoji ozbiljna osnova za promene u svim važnim sektorima, posebno u oblastima vladavine prava, odgovornosti javnih funkcionera i borbe protiv korupcije. Zato niko ne treba da brine da će promena vlasti dovesti do raspada države, sloma ekonomije, rasta cena ili do nestanka radnih mesta. Upravo suprotno, ostanak ove vlasti će dovesti do takvih negativnih posledica. Studentski plan u 11 tačaka je javno predstavljen, dok vlast nema nikakav plan. Ne znamo zašto oni traže da ih građani ponovo izaberu? Ali znamo da žele da država pripada jednom čoveku, a da svi građani zavise od milosti te osobe.
Da li biste prihvatili postizbornu koaliciju sa listom Evropska Srbija?
– Na osnovu svega što sam video i čuo od građana na terenu, a posebno u manjim mestima i selima, svima je preko glave ove vlasti. Posebno im je nepodnošljivo da o njihovim životima odlučuju neki lokalni mafijaši kao „poverenici“ lične volje Aleksandra Vučića. Ono što ja vidim i osećam jeste da će Studentska lista imati većinu i da neće morati da sklapa koalicije. Međutim, Studentska lista se ne bori da bi vladala, već da bi se stvorila normalna država. U tom smislu Studentska lista će sarađivati sa svim poslaničkim klubovima koje doprinose tom cilju. Verujem da Evropska Srbija deli taj cilj pošto je on u saglasnosti sa Poglavljima 23 i 24. Iz tog razloga mislim da sa njima može da se sarađuje na ostvarenju tog zajedničkog cilja.
Da li su vam za postizbornu saradnju prihvatljive manjinske liste, SPS, Autentična desnica?
– Verujem da je svakoj demokratskoj desnici takođe primarni cilj normalna i dobra država i da Autentična desnica deli taj cilj što znači da je saradnja moguća. Takođe, duboko verujem da je za sve manjine takođe najveći interes da žive u uređenoj i pravnoj državi. Na taj način građani koji pripadaju manjinskim zajednicama mogu da ostvare sva svoja prava koja im garantuju naši zakoni umesto da zavise od dogovora njihovih lidera sa nekim političarima. Dakle, verujem da će se oko glavnog cilja lako uspostaviti dobra saradnja i sa manjinskim predstavnicima. Što se tiče SPS i SNS, verujem da će oni biti u Skupštini u toliko malom broju da će to biti prvi korak u njihovom odlasku u istoriju što je trebalo da se desi mnogo ranije imajući u vidu količinu nesreće i nevolja koju su napravili tokom svoje vlasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.