Od spota FDU do “ćacika”: Kako je tema silovanja ušla u izbornu kampanju? – Društvo
Konferencija predsednice Skupštine Ane Brnabić uvela je novu etapu napada političkih protivnika u izbornoj kampanji – optužujući studente Fakulteta dramskih umetnosti u blokadi da pozivaju na silovanje predsednika Aleksandra Vučića, ali i podržavaoce Studentske liste da pozivaju na silovanje žena iz SNS-a.
Pored konferencije koja je održana juče, Brnabić se putem svog naloga na društvenoj mreži X obratila Evropskom parlamentu kako bi reagovali na spot studenata FDU-a u blokadi.
„Završni kadar sa sapunom u zatvorskoj ćeliji je direktna pretnja svakome ko ima drugačije političke stavove, u ovom konkretnom slučaju Aleksandru Vučiću, da će biti silovan i da će ovakva vrsta kazne biti slavljena i promovisana“, napisala je Brnabić u objavi.
Danas je stupio u kontakt sa studentima FDU-a, kako bi izneli svoju stranu priče, ali oni nisu želeli da komentarišu pomenute navode.
Politikolog Zoran Lutovac kaže da stalno korišćenje narativa o silovanju, kako u kontekstu optužbi da se nad njima vrši „političko silovanje, progon i medijski linč”, tako i u vidu agresivnih optužbi na račun političkih neistomišljenika, u komunikacionoj strategiji vladajuće stranke ima nekoliko funkcija, osmišljenih za upravljanje javnim mnjenjem i očuvanje rejtinga.

„Nametanje uloge žrtve (Viktimizacija) – pretvaranjem sebe u žrtvu navodnog brutalnog napada, skreće se pažnja sa sopstvenih afera, institucionalnih problema ili nepopularnih odluka. Emocionalna radikalizacija i homogenizacija baze – reč ‘silovanje’ ima ekstremnu emocionalnu težinu i aktivira primarne odbrambene mehanizme kod ljudi. Kada se politička borba predstavi u tako dramatičnim, egzistencijalnim kategorijama, kod sopstvenih glasača se budi poriv za samoodbranom i da ‘zaštite’ napadnute, čime se njihovo biračko telo dodatno homogenizuje i motiviše za izlazak na izbore“, objašnjava Lutovac.
Dodaje da ovo takođe podrazumeva i relativizaciju stvarnog nasilja i zagušenje javnog prostora – stalno korišćenje teških reči dovodi do zasićenja javnosti.
„Kada se sve proglasi ‘silovanjem’ ili ‘atentatom’, prave žrtve nasilja gube vidljivost, a građani postaju apatični i zamoreni, što direktno smanjuje potencijal za građanski bunt i proteste. Prisutna je i diskreditacija protivnika kao ‘monstruma’ – pripisivanjem najtežih moralnih i krivičnih devijacija političkim protivnicima, oni se u očima prosečnog birača dehumanizuju. Time se briše prostor za racionalni politički dijalog – sa ‘silovateljima i nasilnicima’ se ne debatuje, oni više nisu protivnici, oni su neprijatelji“, ukazuje Lutovac.
Naš sagovornik kaže da u samom video-materijalu FDU-a ne postoji tekstualna niti eksplicitna vizuelna pretnja seksualnim nasiljem. Smatra da je reakcija SNS-a svesno preuveličavanje sa ciljem da se politička satira studenata prikaže kao ekstremizam.
„Na taj način se preusmerava pažnja sa studentskih protesta koji imaju veliku podršku građana i kreira se agresivna kontraofanziva za potrebu prljave izborne kampanje i mobilizaciju sopstvenih birača. Sve ukupno gledajući ova komunikaciona strategija nije osmišljena da privuče nove, visokoobrazovane ili kritički nastrojene glasače, nego da zadrži disciplinu i visok nivo mobilizacije unutar sopstvenih redova, dok istovremeno pasivizuje i odbija ostatak građana od učešća na izborima“, ističe Lutovac.
Biljana Janjić iz FemPlatza smatra da je video spot FDU-a iskorišćen kao spin kako bi se pojačala kampanja zastrašivanja žena u Srbiji, odnosno, kako bi se u javnosti plasirao narativ da će vladajuća stranka sačuvati bezbednost žena, a istovremeno kako bi se dodatno demonizovala kampanja Studentske liste.

„Svesno je odlučeno da se koristi kampanja koja će, pod velom zaštite jednog muškarca, u stvari zastrašiti žene, posebno žrtve seksualnog nasilja. Podsećamo da je reč o režimu koji je ne samo pomilovao batinaše, koji su prebili studentkinju palicom u Novom Sadu, već ih nazivao junacima“, ističe Janjić.
Dodaje da se drugi slučajevi odnose na pretnje silovanjem studentkinjama, nedozvoljeno deljenje intimnih fotografija, udarce, skidanje do gole kože.
„Zabeležile smo preko 150 incidenata nasilja prema ženama u kontekstu slobode okupljanja i udruživanja. Važno je ponoviti da je strah od nasilja veoma prisutan i iskustveno zasnovan kod žena. To uključuje i strah od institucionalnog nasilja i prema postojećim istraživanjima, 65 odsto žena je zabrinuto zbog upotebe policijske sile na protestima,“ ukazuje.
Janjić kaže da ovo nije prvi put da se nasilje prema ženama, uključujući i seksualno nasilje, s jedne strane, zloupotrebljava za zastrašivanje biračkog tela, a sa druge strane relativizuje kada je potrebno odgovoriti na prave pretnje i procesuirati nasilnike.
„Politička i institucionalna odgovornost onih koji koriste ove tehnike je u ovom slučaju veoma velika. Žene ne žele ovakve poruke od predstavika/ca institucija koje treba da ih zaštite od nasilja“, zaključuje Janjić.
Sem studenata FDU, i Živko Gvozdenović se našao na meti Informera koji ga optužuje da je putem svog Instagram naloga pozvao na silovanje pripadnica Srpske napredne stranke, a bio je i tema jučerašnje konferencije Ane Brnabić, na kojoj su se pripadnice SNS-a upravo osvrnule na njegov video zapis, rekavši da se osećaju ugroženo, a u više navrata su ponovile „I ja sam ćacika“.
Naime, tabloidima i pripadnicama vladajuće stranke je sporan video koji je Gvozdenović objavio u kojem pita „Gde ćemo sa ćacikama 26. oktobra“.
Gvozdenović za Danas objašnjava da pod terminom „ćacika“ uopšte nije mislio na žene, niti pozivao na nasilje.

„Ćacika, kako smo mi to koristili u našem okruženju, jeste neki vid tepanja. Recimo: ćaci – ćacika, mama – mamika, Ana – Anika. Dakle, ne samo da se to nije odnosilo na žene, nego apsolutno ništa ružno nije bilo mišljeno. Glavno pitanje bilo je, pošto su ljudi lojalni SNS-u toliko duboko ušli u pore sistema, šta ćemo s tim? Da li ćemo proveravati diplome, kako ćemo postupati prema tim ljudima i tako dalje. Dakle, uopšte nije bilo ničega zlonamernog“, ukazuje Gvozdenović za Danas.
Ističe da nije bilo nikakve implikacije na nasilje, a kamoli na silovanje i sve ostalo.
„Video sam na Informeru da se pominju nekakva silovanja. Ne samo da nam tako nešto nije bilo ni na kraj pameti, nego to nije ni izgovoreno“, navodi.
Podsetimo, ovo nije prvi put da se tema silovanja zloupotrebljava od strane Srpske napredne stranke. Željko Veselinović, koji je 2018. godine bio u Stranci slobode i pravde, a danas je u koaliciji sa SNS-om, optužen je od strane tabloida da poziva na silovanje Ane Brnabić.
Kako je pisao Alo, Veselinović je reagujući na stav Brnabić o rijaliti programima i polemiku sa tadašnjim ministrom kulture Vladanom Vukosavljevićem, na Fejsbuku objavio uvredljivu poruku u kojoj je Brnabić poželeo da bude zatvorena u rijalitiju „Zadruga“ sa muškarcem tek puštenim iz zatvora.
Objavu je kasnije obrisao i izvinio se, ali su usledile reakcije i od Brnabić i Aleksandra Vučića, s kojima je Veselinović sada koalicioni partner.
Tokom protesta protiv „krvavih košulja“ 2018. godine reporterka Studija B Barbara Životić izjavila je u uključenju uživo izjavila da organizatori protesta pozivaju na „linč, silovanje i nasilje“, što je, prema njenim rečima, jako licemerno.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.