Je li NATO spreman za sledeći rat: Lekcije iz Ukrajine bude sumnje među vojnim stručnjacima – Svet
Ruska invazija na Ukrajinu, osim što je odnela stotine hiljada života, postala je poligon za nove sisteme naoružanja i otvorila neprijatno pitanje za NATO – da li je Alijansa spremna za sledeći rat koji bi mogla da vodi?
Pet ukrajinskih i zapadnih odbrambenih zvaničnika reklo je Rojtersu da se situacija na ratištu menja toliko brzo da pojedini sistemi naoružanja i taktike NATO-a rizikuju da zastare, preneo je N1 BiH.
Dok se Ukrajina prilagođava u roku od nekoliko nedelja, NATO sisteme razvija i nabavlja godinama, a ponekad i decenijama.
Rat u Ukrajini i pritisak američkog predsednika Donalda Trampa naveli su mnoge članice NATO-a da znatno povećaju izdvajanja za odbranu. Međutim, iskustvo sa ukrajinskog ratišta pokazuje da više novca samo po sebi ne rešava problem prilagođavanja novom načinu ratovanja.
Dron od 5.000 dolara protiv tenka
Denis Štilerman, suvlasnik i glavni konstruktor kompanije Fire Point, jednog od vodećih ukrajinskih proizvođača raketa i dronova, tvrdi da su tenkovi danas „bezvredni“ jer ih može uništiti dron koji košta oko 5.000 dolara.
Evropske države ipak nastavljaju da ulažu velika sredstva u tenkove, za koje brojni vojni analitičari smatraju da će i dalje imati važnu ulogu u budućim sukobima.
Jeftini dronovi promenili su i način kretanja vojnika. Veće grupe ljudi i kolone vozila sada su mnogo lakše mete.
„Dobri su u jurišanju na položaje“, rekao je komandant Nacionalne garde Ukrajine Oleksandr Pivnenko o međunarodnim vojnicima sa kojima su njegove jedinice prošle godine trenirale.
„Ali ako je iznad vas dron, a vi čak ni ne pogledate gore, šta mislite da će se dogoditi vašem odeljenju?“
NATO više ne može računati na nebo
Rojters je u junu prisustvovao vojnoj vežbi NATO kod Paldiska u Estoniji, baltičkoj državi koja utvrđuje svoju granicu dugu oko 340 kilometara sa Rusijom.
Američki i evropski vojnici na vežbi zbrinjavali su desetine simuliranih žrtava u ratnim poljskim bolnicama. Međutim, scenario je počivao na pretpostavci da NATO kontroliše vazdušni prostor iznad bolnica.
U eri jeftinih, teško uočljivih dronova dugog dometa, upozorava Rojters, takva kontrola više ne može da se uzima zdravo za gotovo.
Ukrajinski zvaničnici istovremeno opisuju promenu odnosa sa NATO-om: Ukrajina više nije samo primalac zapadne obuke i pomoći, već Alijansi prenosi lekcije naučene tokom rata sa Rusijom.
Ipak, oni tvrde da NATO-ova vojna birokratija teško prati brzinu promena. Jedan ukrajinski oficir koji je prošao NATO obuku iz psiholoških operacija u Rumuniji rekao je Rojtersu da su se u nekim materijalima još koristile studije slučaja iz Drugog svetskog rata. NATO nije odgovorio na pitanja Rojtersa o tim kritikama.
Problem koji je mnogo teže rešiti
Posebna slabost je protivzračna i proturaketna odbrana. Ruski masovni napadi pokazali su koliko Evropa zavisi od sofisticiranih američkih sistema poput Patriota dok Ukrajini kritično nedostaju projektili-presretači za te sisteme.
Evropa zbog toga razvija alternative. Ukrajina očekuje novi francusko-talijanski SAMP/T-NG, namijenjen i presretanju balističkih projektila.
Ukrajina i devet evropskih saveznika u julu su pokrenuli i koaliciju protivzračne odbrane koja uključuje razvoj novog antibalističkog sistema Freija. Konzorcij okuplja desetak kompanija, a Fire Point je vodeći privatni partner.
Cilj je napraviti sistem koji će biti jeftiniji i brži za proizvodnju od Patriota, ali i osigurati da kontrola nad njegovom proizvodnjom ostane u Evropi, a ne u SAD-u.
„Ako potrošite 20 milijardi dolara na svoj sistem protivzračne odbrane, morate biti nezavisni kada je reč o vlastitoj bezbednosti“, poručio je Štilerman.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.