Skip to content
Prijavi se na naš newsletter i nikada ne propusti naše najbolje objave. Prijavi se odmah!
Politicsto Politicsto

Početna strana

Politicsto Politicsto

Početna strana

  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Region
  • Sport
  • Život
  • O redakciji
Pretplati se
Close

Search

“Tramp jednostavno ne voli Zelenskog”: Šta je razlog najnovijeg zaokreta predsednika SAD protiv Ukrajine? – Svet

21 Oktobra, 2026 5 Min Read

Usputnim komentarom ove nedelje Donald Tramp jasno je stavio do znanja da rat u Ukrajini ne smatra sukobom u kojem su obe strane podjednako odgovorne. „Rusija se, iskreno govoreći, dobro ponašala prema Ukrajini. Nije uradila baš mnogo“, izjavio je američki predsednik.

Za stanovnike Kijeva, koji su nedeljama izloženi sve intenzivnijem bombardovanju, kao i za saveznike Ukrajine širom Evrope, ova izjava potvrdila je sve rašireniji utisak da SAD u ratu staju na stranu ruskog predsednika Vladimira Putina.

„Američki pregovarači već gotovo dve godine pokušavaju da nateraju Ukrajinu na kapitulaciju“, izjavila je u utorak Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, obraćajući se Evropskom parlamentu.

Dodala je da Ukrajina do sada nije „kapitulirala pod Putinovim uslovima“ upravo zato što joj Evropa pruža tako veliku podršku.

Dok pokušavaju da pronađu objašnjenje za Trampov najnoviji zaokret protiv Ukrajine, pojedini evropski zvaničnici i diplomate smatraju da je razlog podjednako u ličnim sklonostima američkog predsednika koliko i u političkim ciljevima njegove zemlje.

„Mislim da je to zaista lična stvar“, rekao je bivši britanski ministar Dejvid Lidington, danas istaknuti saradnik Kraljevskog instituta za odbrambene i bezbednosne studije (RUSI), jednog od vodećih bezbednosnih istraživačkih centara u Londonu. „Tramp je usredsređen na sebe – njegove lične sklonosti prema diktatorima i autokratama, kao i želja da američkim kompanijama otvori poslovne mogućnosti, veoma su važni faktori koji određuju njegove motive.“

U privatnim razgovorima, saglasni su i zvaničnici EU.

„Tramp ne voli (ukrajinskog predsednika Volodimira) Zelenskog. Jednostavno ga ne voli“, rekao je jedan vladin zvaničnik koji je pažljivo pratio odnos dvojice lidera. „Zbog toga je teže navesti SAD da pomognu u postizanju mira. Kod Trampa je sve racionalan poslovni dogovor – sve dok to odjednom više nije.“

Diplomata iz jedne države članice EU, koji je, kao i drugi sagovornici u ovom tekstu, želeo da ostane anoniman zbog osetljivosti teme, ocenio je da bi nepredvidljivi Tramp mogao ponovo da promeni mišljenje i povuče nedavne poteze usmerene protiv Ukrajine.

Američki predsednik je u vezi sa brojnim pitanjima više puta menjao stav, rekao je diplomata, „osim jedne stvari“. „Čini se da podržava Ruse.“

„Kritikovao je Ukrajinu, EU i NATO, ali gotovo nikada nije izneo kritike na račun Putina. To je upadljivo. Moramo da sarađujemo sa administracijom koja deluje više proruski nego bilo šta drugo“, rekao je diplomata.

Bela kuća nije odmah odgovorila na zahtev za komentar.

Sve veći gubici

Za Ukrajinu i njene evropske saveznike, pomisao da ništa ne može ili neće promeniti Trampov odnos prema Zelenskom predstavlja sumornu perspektivu. Posle četiri i po godine rata, Kijevu ponestaje novca i sredstava protivvazdušne odbrane, a zbog sve veće podrške populističkoj desnici u Evropi, u narednim mesecima mogao bi da se suoči i sa slabljenjem političke podrške.

Trampov izaslanik Stiv Vitkof sastao se juče u Oslu sa ukrajinskim predsednikom i liderima Norveške i Finske. Danas će razgovarati sa ruskim rukovodstvom o predlozima za mir dok Bela kuća snažno insistira na prekidu vatre. Jedna od mogućnosti koja će biti ponuđena Putinu jeste samit na kojem bi se sastali lideri Rusije, SAD i Ukrajine – Putin, Tramp i Zelenski.

Međutim, prethodni pokušaji da se ruski predsednik privoli na takav sastanak nisu uspeli, a diplomate EU ne veruju da Putin pokazuje iskrenu želju za prekidom vatre. Upravo zbog toga Trampovo neprijateljsko držanje prema Zelenskom predstavlja tako veliki problem, ukazuje Politiko.

„U celoj Evropi postoji jasan konsenzus da Putin ne želi mir“, rekao je drugi diplomata EU. „Moraće da bude primoran da pristane na mir.“

Međutim, umesto da postavlja zahteve Putinu, Tramp je pojačao pritisak na Zelenskog, čak i dok Rusija ovog meseca intenzivira napade na ukrajinske gradove.

Prema rečima prvog diplomate, ukrajinski predsednik oseća sve veći pritisak, što je prošle nedelje u privatnim razgovorima u Briselu priznao i svojim evropskim kolegama.

U nizu veoma oštrih izjava poslednjih dana Tramp je rekao da Zelenski „ne mari“ i da „ne želi da okonča ovaj rat“, kao i da bi trebalo da bude smenjen sa mesta predsednika ili da Ukrajina dobije drugog pregovarača.

„Predsednik Putin želi da se postigne dogovor“, rekao je Tramp. „Predsednik Zelenski je mnogo puta mogao da okonča ovaj rat ili da postigne sporazum.“

Poniženje u Ovalnom kabinetu

Prema oceni Lidingtona, Trampova netrpeljivost možda potiče još iz 2019. godine, tokom njegovog prvog predsedničkog mandata, kada je od ukrajinskog predsednika tražio da pomogne u istrazi protiv Džoa Bajdena, koji ga je kasnije pobedio na predsedničkim izborima.

Lidington smatra da su brojni neprijateljski susreti u godinama koje su usledile, uključujući onaj u Ovalnom kabinetu u februaru 2025. godine, dodatno učvrstili takav utisak.

„Bilo je jasno da su Tramp i (potpredsednik Džej Di) Vens na onom zloglasnom sastanku u Beloj kući unapred isplanirali javno ponižavanje Zelenskog. Već tada mi se učinilo da je lični faktor u svemu tome veoma izražen“, rekao je Lidington.

„Mislim da postoji još jedan element. Ako pogledate lidere kojima Tramp pokušava da se približi, to su uglavnom autokratski lideri snažne ruke – i to muškarci“, rekao je Lidington.

Prisetiо se večere sa svetskim liderima u Parizu 2018. godine, organizovane povodom stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata. Francuski predsednik Emanuel Makron i tadašnja nemačka kancelarka Angela Merkel bili su zajednički domaćini za glavnim stolom, ali Tramp, prema Lidingtonovim rečima, nije bio zainteresovan za neobavezni razgovor ni sa jednim od njih.

„Iz govora tela bilo je prilično očigledno da je Tramp nestrpljiv u njihovom društvu. Jedni od ljudi sa kojima je zaista želeo da razgovara bili su (turski lider Redžep Tajip) Erdogan i drugi koji su više odgovarali slici vođe snažne ruke kakvu i sam voli da predstavlja“, primetio je Lidington.

„Čudne priče“

Visoki zvaničnik jedne evropske države, upoznat sa pregovorima o Ukrajini, rekao je da su Trampovi motivi delom političke prirode, delom povezani sa procenom potencijalne zarade, a delom sa ličnim odnosima.

„Oni se trenutno nalaze u izbornom ciklusu i potreban im je neko koga mogu da okrive za rast cena“, rekao je zvaničnik. „Uopšteno gledano, Tramp ima sklonost prema različitim tipovima ljudi i lidera. Zapravo, voli uspešne i vedre ljude.“

Zelenski je poslednjih dana upozorio da njegova zemlja trpi sve veće civilne žrtve zbog smanjenja američke podrške, uključujući usluge Starlinka i Staršilda, koje pomažu Ukrajini da se odbrani od ruskih napada i planira vojne operacije.

„I dalje nemamo objašnjenje za ovo, već samo različite čudne priče“, rekao je Zelenski američkim kongresmenima u ponedeljak.

Ovog meseca izostala su i ranija upozorenja američkih partnera o predstojećim ruskim raketnim napadima, koja su Ukrajini do tada redovno stizala. Uz to, Ukrajini ponestaje presretačkih raketa za sisteme Patriot, rekao je Zelenski.

Pentagon nije izdao zvanično saopštenje povodom pritužbi Ukrajine.

Misija Ujedinjenih nacija za praćenje ljudskih prava u Ukrajini saopštila je da je prošlog meseca širom zemlje poginulo 328 civila dok je više od dve hiljade ranjeno. To je povećanje od 85 odsto u odnosu na septembar 2025. godine. UN su navele da su prve dve nedelje oktobra bile među najsmrtonosnijim periodima za civile u Ukrajini tokom poslednjih godina, usled intenziviranih raketnih i napada dronovima.

Prvi citirani diplomata EU rekao je da su mnoge evropske vlade nezadovoljne što ih je Tramp do sada isključivao iz razgovora sa Putinom.

„Verovatno postoji mnogo intenzivniji dijalog između Amerikanaca i Rusa nego što možemo da pretpostavimo“, rekao je diplomata.

Razgovori sa Vitkofom u Norveškoj od utorka otvorili su mogućnost da bi direktni pregovori sa Putinom ponovo mogli da dođu u obzir, barem kada je reč o Zelenskom.

„Danas je bio dobar dan za mir“, izjavio je predsednik Finske Aleksandar Stub nakon razgovora u Oslu. „Suštinski i tehnički gledano, tokom proteklih nedelju dana ostvarili smo veliki napredak, daleko od očiju javnosti.“

Dodao je da se proces sada ponovo kreće u dobrom smeru.

„Nadam se da nećemo napraviti korak unazad.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Author

Marija Kojcic

Follow Me
Other Articles
Previous

Više javno tužilaštvo potvrdilo: Uhapšen aktivista Srđan Ilić, planirao i organizovao nasilje na dan izbora

Next

Marko Nikolić: Mogli smo da igramo hrabrije, nismo dobili žuti karton – Sport

Najvažnije vesti

  • Udruženje „Da (Ne) Dišemo Duboko“ podnelo ustavnu žalbu zbog odbacivanja krivične prijave za požar na deponiji – Društvo
  • “Najuzbudljiviji delovi mafijaških filmova nisu prvih deset minuta, već sredina i kraj”: Peter Mađar za AP otkrio koju politiku iz Orbanovog perioda će zadržati – Svet
  • KK Panatinaikos: Preduzećemo pravne korake kako bismo povratili ono što je ukrao korumpirani režim – Sport
  • Makron: Strani lideri, uključujući Trampa, koriste nemire u Francuskoj za političke poene – Svet
  • RSE: Birače s Kosova uslovljavaju da u nedelju glasaju za SNS – Izbori26
© 2021–2026 — Politicsto. Sva prava zadržana.