Šta ostaje od Vučićeve zastupljenosti na RTS-u posle ostavke? – Društvo
Dosadašnji periodični monitorinzi o zastupljenosti vladajuće stranke i njenog neformalnog lidera Aleksandra Vučića u programu Radio-televizije Srbije pokazuju njihovu izrazitu dominaciju u odnosu na studentsku listu, a deo javnosti veruje da će javni servis nastaviti sa takvim izveštavanjem i nakon što je Vučić podneo ostavku na mesto predsednika Srbije.
RTS je u razmeni saopštenja sa studentima za vikend saopštio da u okviru predizbornih blokova u Jutarnjem dnevniku i Dnevniku 2 „svakodnevno emituje materijal o kampanji Studentske liste koji dobija od njenih predstavnika, pod istim uslovima, u istom statusu i trajanju kao i materijale drugih izbornih lista“, ali je propustio da pomene redovno informativno i političko izveštavanje, u kome je najveći deo vremena bio posvećen upravo Vučiću.
Čak i ako zanemarimo drastičan primer koji smo imali priliku da vidimo u nedelju i to opravdamo činjenicom da je zbog poslednjeg dana predsedničkog mandata Vučić u većoj meri bio prisutan i u drugim medijima, malo ko veruje u obećanje RTS da će u nastavak kampanje poštovati „princip ravnopravnog i uravnoteženog predstavljanja svih učesnika izbora“, na koji se pozivaju.
– Pravičan tretman učesnika na izborima podrazumeva uravnoteženo, a ne naglašeno kritičko izveštavanje o samo nekim učesnicima. Delim mišljenje mnogih građana da se RTS, kad je studentska lista u pitanju toga ne pridržava. Zato se u njegove verbalne garancije ne može verovati – kaže za Danas Rodoljub Šabić, član Saveta REM-a, napominjući da će nastojati da REM ukaže javnom servisu da se pravila o izveštavanju o izbornoj kampanji odnose na sve medije, a na javni servis pogotovo.
Odgovor RTS-a kojim želi da demantuje tvrdnju da listu „Studentska lista – Studenti pobeđuju“ javni servis tretira neravnopravno svodi se na ponavljanje fraza o ravnopravnosti, istim uslovima, statusu i trajanju priloga, smatra Šabić.
Odgovor je, dodaje, ne samo u sukobu sa percepcijom mnogih građana već i bez stvarne, činjenične podloge.
– Pozivanje na objavljivanje predizbornih blokova u Jutarnjem i Dnevniku 2 deluje neozbiljno u odnosu na, na primer, očiglednu činjenicu da samo u jednom danu u celokupnom informativnom programu RTS da nosiocu liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ višestruko više prostora i vremena nego svim drugim učesnicima zajedno – ističe Šabić.
Početak kampanje obeležio je izraženiji medijski disbalans u predstavljanju vlasti i opozicionih aktera na Radio-televiziji Srbije – 82 odsto naspram 18 odsto vremena, pokazao je monitoring organizacije CRTA, sproveden u periodu od 14. do 20. septembra.
Prema tom monitoringu, RTS je izveštavao pretežno neutralno o vlasti, dok je za opoziciju negativna bila svaka šesta sekunda.
“Studentska lista – Studenti pobeđuju”, proglašena 15. septembra, u posmatranom periodu je dobila svega 209 sekundi na javnom medijskom servisu.
Rade Veljanovski, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji, kaže da je očigledno da je Vučić podneo ostavku, između ostalog i zbog toga što je po Zakonu o elektronskim medijima, 30 dana pred izbore nedopuštena funkcionerska kampanja.
– Drugim rečima, on je sada sebe oslobodio statusa funkcionera. To ne znači da ga neće biti u medijima i u funkcionerskoj kampanji koja neće moći da tako da se zove, jer on više nije funkcioner, ali se tu ništa neće promeniti. Njega će i dalje da bude enormno kao što ga je bilo do sada, jer on ima veliki broj svojih medija, a kao što vidimo i RTS-u mu je stalno na usluzi – ocenjuje Veljanovski.
Istraživanje koje je uradio pre raspisivanja pokazalo je da u periodu od 11. avgusta do 9. septembra Vučić samo jednom nije bio u drugom Dnevniku RTS-a, dok je u ostalim emisijama bio ukupno četiri sata, odnosno osam minuta po emisiji.
– Znate šta je u elektronskom mediju osam minuta po emisiji? To takođe nije smelo da se dogodi, to je takođe nedozvoljeno – ističe Veljanovski.
On kaže da se RTS striktno drži onoga što piše u zakonu – da jednako daje besplatne termine političkim strankama koje učestvuju u izborima, ali da je izvan toga ogromna razlika u zastupljenosti onih koji su do sada bili na vlasti, koji su do sada imali moć, i u krajnjoj liniji onih koji plate više termina.
– A to rade i komercijalne televizije. Mi nismo uspeli da se izborimo za to da i ti plaćeni termini moraju biti ujednačeni. Ako neka televizija odvoji 50 termina, ne može 48 ili 40 da da jednoj stranci ili jednoj grupaciji. To je diskriminatorno. Očekujem da će se RTS i u nastavku kampanje ponašati kao i do sada, da će besplatne termine podeliti jednako svima, a da će izvan toga i dalje dominirati oni koji su i do sada dominirali: SNS, Vučić i oni koji su sa njima u koaliciji – smatra Veljanovski.
Na pitanje u kom svojstvu javni servis može da izveštava o Vučiću van predizbornih aktivnosti, jer više ne može u svojstvu predsednika da otvara i posećuje razne stvari, Veljanovski odgovara da ni do sada nije mogao u toj ulozi to da radi, ali jeste.
– Oni su se držali toga, jer je njihovo uverenje da, ako je neko predsednik države, ima na to pravo. Da sačekamo dan, dva da vidimo. Ali mislim da će ga predstavljati kao Aleksandra Vučića koji više nije predsednik. RTS je već nekoliko puta rekao da će da se odnosi prema učesnicima u izbornoj utakmici srazmerno tome koliko su oni do sada bili zastupljeni u vlasti – kaže Veljanovski.
Gde je utemeljenje za takav stav?
– Nema utemeljenja. Oni se stalno pozivaju na iskustva nekih drugih zemalja, ali to je apsolutni spin. Dešava se da u nekim evropskim zemljama stranka koja je do sada bila na vlasti dobije neki termin više, ali se to uglavnom odnosi na one države u kojima se izdiferencirao manje-više dvopartijski sistem, poput Velike Britanije i Nemačke. Tu se u poslednjih desetak, dvadeset godina pojavljuje i treća, četvrta stranka. Pa ako su, recimo, laburisti bili na vlasti do sada, a neka televizija ima 10 termina, onda će laburisti da dobiju pet termina, stranka koja je opoziciona će da dobije četiri, a neka treća stranka koja je mala i koja možda nije ni bila zastupljena u parlamentu će dobiti bar jedan termin. To je ta srazmerna zastupljenost. A kod nas je ta srazmera potpuno nesrazmerna – kaže Veljanovski.
REM je 10. septembra počeo monitoring sadržaja u predizbornoj kampanji koji će sprovoditi 24 sata dnevno nad 11 televizijskih programa. Monitoring prati rad četiri programa javnih servisa: Prvi i Drugi program Radio-televizije Srbije (RTS) i Prvi i Drugi program Radio-televizije Vojvodine (RTV). Prate se i televizije sa nacionalnom pokrivenošću Pink, Prva, B92 i Hepi, kao i kablovski kanali N1, Nova S i K1.
REM još nije objavio rezultat monitoringa koji bi rekao koliko je Studentska lista dobila sekundi/minuta na RTS-u u odnosu na druge aktere.
Savet REM-a je, podsetimo, na sednici u ponedeljak razmatrao predloge za proširenje broja pružalaca medijskih usluga obuhvaćenih sistematskim monitoringom izborne kampanje, između ostalog i televizije Informer, ali nije postignuta većina da se takva odluka donese.
Članica Saveta Dubravka Valić Nedeljković je navela da su se prvobitno svi članovi izjasnili da treba uključiti Informer, ali da je na kraju glasanje bilo četiri prema četiri.
Predsednik Saveta Smederevac je, s druge strane, rekao da služba REM-a smatra da sa postojećim ljudskim i tehničkim kapacitetima nije moguće proširiti kontinuirani monitoring i da metodologiju ne bi trebalo menjati tokom kampanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.