Fraze, reciklaža, bez kritike velikih sila: Kako je izgledao govor Aleksandra Vučića u UN? – Politika
Govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama bio je namenjen pretežno domaćoj publici kao početak izborne kampanje. Bilo je tu svačega, red Kalimero podsećanja na istorijske nepravde prema Srbiji, red osvraa na temu UN i zaklinjanja u međunarodno pravo, a ponajviše fraza i reciklaže. Primetno je, ipak, da se predsednik Srbije dobro čuvao da ne kritikuje najveće sile.
Ovako sagovornici Danasa vide govor još uvek aktuelnog predsednika Srbije u Ujedinjenim nacijama, primećujući da je daleko od istorijskog govora i hrabre i dubinske analize međunarodnih odnosa i stanja u svetu, što pojedini mediji žele da predstave.

* Potpirivanje straha i poruka njegovim biračima da on ostaje stub stabilnosti
„Poruke koje je predsednik Vučić poslao u Ujedinjenim nacijama su slojevite. Prvi sloj tiče se sloma međunarodnog poretka. I kada govori o prilikama u svetu, on se obraća domaćoj javnosti. To se nadovezuje na poruke koje inače šalje svojim biračima o haosu, nestabilnosti i nasilju koji mogu da nastupe unutar Srbije. U ovom obraćanju strah od „apokalipse“ podigao je na globalni nivo. Poručio je da se čitav međunarodni poredak urušava“, ističe za Danas politikolog Ognjen Gogić.
Dodaje da je u komunikacionom smislu, to pristup „potpirivanja straha“. Vučić svojim biračima time poručuje da on ostaje stub stabilnosti dok nam se pred očima čitav svet ruši.
„Drugi sloj predstavlja narativ o nepravdi prema Srbiji. Srbija se predstavlja kao žrtva dvostrukih standarda i licemerja velikih sila. To direktno podupire teze na kojima se gradi predizborna kampanja o ugroženosti Srbije spolja i iznutra. Komunikaciono posmatrano, reč je o osnaživanju „opsadnog mentaliteta“. Srbija je predstavljena kao slobodarska i prkosna zemlja prema kojoj su svi bili nepravedni“, objašnjava naš sagovornik i dodaje da takav narativ, međutim, nije lišen unutrašnje kontradiktornosti i nekonzistentnosti.
AV u OUN održao lekciju o međunarodnom pravu i prevrtljivosti velikih sila.
Lekcija je namenjena biračima u Srbiji.
Žalio se na nesprovođenje Briselskog sporazuma i osudio fašizam u Hrvatskoj.
Informer oduševljen.
Nije propustio priliku da se dodvorava Siu, Trampu i Ursuli.
— Zoran Lutovac (@ZoranLutovac) September 23, 2026
* Poruka da treba „otvoriti oči“ kada „potpisujete ugovore sa velikim silama“ duboko je lična
Prema njegovim rečima, Srbija se istovremeno predstavlja i kao žrtva velikih sila i kao njihov saveznik, naročito Donald Tramp, koga Vučić direktno spominje.
„Treći sloj je možda najzanimljiviji. Poruka da treba „otvoriti oči“ kada „potpisujete ugovore sa velikim silama“ duboko je lična. Priču da je EU prevarila Srbiju da prihvati Briselski sporazum treba shvatiti i u prenesenom značenju. Ne radi se tu samo o međunarodnim sporazumima Srbije, već i o Vučićevom dogovoru sa „velikim silama“, ocenjuje politikolog.
Gogić podseća da se dolazak i konsolidacija naprednjačke vlasti u Srbiji odvijala uz blagoslov Nemačke, a potom i EU. Predsednik Vučić je dobio njihovu podršku kao neko ko može da „reši“ kosovsko i druga pitanja. Zauzvrat su se pravili da ne vide kako Srbija klizi u autoritarizam, odnosno u ono što su sami nazivali stabilokratijom. Imali su „razumevanja“ za to da neće moći da „isporuči“ ono što se od njega traži ako u Srbiji bude „previše“ demokratije.

„Izgleda da taj dogovor više ne važi. Deo zapadnih aktera sve je manje spreman da žmuri na situaciju u Srbiji. Određeni međunarodni pritisak postoji i u vezi sa aktuelnim izbornim ciklusom. Njegove reči mogu se čitati i kao izraz osećaja lične i političke izneverenosti od strane pojedinih zapadnih centara. Zato je sa govornice Generalne skupštine poručio da se uzda u poredak koji će Tramp uspostaviti“, ocenjuje Gogić.

* Vučić se dobro čuvao da ne kritikuje najveće sile
Duško Lopandić, stručnjak za međunarodne odnose i potpredsednik Srbija centra kaže u razgovoru za Danas da mu je prva asocijacija na Vučićevo povezivanje Srbije sa zemljama juga u govoru u UN bio jučerašnji incident u naselju Braće Jerković i rušenje potpornog zida. To su, kaže, havarija koje smo viđali u zemljama trećeg sveta, a „naprednjaci“ u praksi pokazuju naše veze sa stanjem u Africi.
„Govor je inače bio prilično standardan okrenut pretežno domaćoj publici, kao početak kampanje – red Kalimero podsećanja na istorijske nepravde prema Srbiji red osvrata na temu UN, ili razvoja i zaklinjanje u međunarodn pravo. Pri čemu se govornik dobro čuvao da ne kritikuje najveće sile za izazivanje tekućih ratova, ili da pomene kršenje humanitarnog prava povodom dramatičnih zbivanja u Gazi i Bliskom istoku u koja je umešan njegov najnoviji partner Izrael“, objašnjava Lopandić.
Sagovornik Danasa primećuje da smo oko Kosova i Metohije čuli uobičajenu argumentaciju, ali nismo ni u naznakama čuli osvrt na oštre presude Haškog suda protiv Vučićevog bivšeg partnera u pregovorima Tačija.
„Osvrt na EU i priča o zamoru od proširenja su uobičajeni način režimske propagande da skrene odgovornost sa najvećeg neuspeha naše spoljne politike u poslednjoj deceniji i to u danu kada Evropska komisija najavljuje 2027. godinu kao cilj pregovora EU o članstvu sa Albanijom“, napominje naš sagovrnik.
* Loše je što je temu spora Srbije i Hrvatske podigao na nivo UN
Na pitanje kako gleda na Vučićevu oštru kritiku suseda, Lopandić kaže da prebacivanje tema sporova Srbije i Hrvatske, odnosno Vučića i Plenkovića sa foruma iz regiona na tribinu u UN nije dobar znak.
„Predstavlja primer kolektivnog neuspeha nakon tri decenije od ratova na Balkanu. Kontinuirani revanšizam Zagreba uljuljkanog u Tompsonove koračnice i prikriveni revizionizam neoradikalskog Beograda ne pomažu da se ovaj region okrene temama koje neće nove generacije opterećivati frustracijama iz prošlosti kao redovnom instrumentu i pribežištvu populizma i nacionalizma“, ocenjuje potpredsednik Srbija centra.

* Vučić se poziva na međunarodno pravo, koje kao da ne važi za Srbiju
Predsednikov poduži govor u Ujednjenim nacijama za bivšeg diplomatu Srećka Đukića je jedan veoma slab i fluidan govor, prepun fraza i pozivanja na međunarodno javno pravo. Kao da to pravo važi samo za ostatak sveta, a ne i za Srbiju.
„Lično nisam ni očekivao veliki govor malog političara koji uvek pliva od jedne obale do druge, pa treće, koji celu političku karijeru gradi na varibijalnim principima, pokušavajući da se dodvori čas EU, čas Putinu, čas Siju. A danas naročito Trampu, koji uzgred rečeno nema nikakav ugled u svetu sa svojom katastrofalnim politikom. Međutim on je pročitan bukvar koji nigde nema utemeljenje. To za njega nije ni relevantno, ali jeste za zemlju koju predstavlja i koja se nalazi u matici nabujale reke, bez stvarnog saveznika i prijatelja“, ističe Đukić.
Osvrćući se na deo Vučićevog govora vezanog za Kosovo i Metohiju, bivši diplomata primećuje da je predsednik sada našao da se poziva na rezoluciju 1244, a sve briselske razgovore i dokumente je potpisivao ne pozivajući se na taj dokument i dajući parče po parče nezavisnosti i suvereniteta Kosovu.
* Reciklaža poznatih krajnjih stavova koji nikako ne idu u prilog mira i pomirenja
„Sada bi da to vrati. Kako? Braniće rezoluciju! Čime? Nije rekao! Pa što je nije do sada odbranio“, pita Đukić.
Dodaje da je Vučić svojom politikom prema “novim” susedima Srbiju doveo u nemoguću situaciju i da odnosi nisu bili nikada gori , kako sa Hrvatskom, BiH, tako i sa Crnom Gorom.
Govoreći o govoru predsednika Vučića u UN, bivša ambasadorka i potpredsednica Foruma za međunarodne odnose Branka Latinović rekla je da je njegov govor bio „antizapadni“ i „optužujući prema EU“. pic.twitter.com/ysfg5YzYlZ
— N1 Beograd (@n1srbija) September 24, 2026
„Sve u svemu Vučićev govor pred GS OUN bio je reciklaža njegovih poznatih krajnjih stavova koji nikako ne idu u prilog mira i pomirenja, dobrosusedstva, nego se kreću od optuživanja s jedne strane i “čistunstva” srpske politike u kontinuitetu od 90- tih do današnjeg dana sa druge strane. Međutim, međunarodno pravo je nešto drugo reklo, zar ne“, zaključuje Srećko Đukić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.