Najveći kamion na svetu nosi 450 tona tereta, visok je kao zgrada, a pored njegovih točkova čovek izgleda kao igračka – Život
Postoje kamioni koji prevoze nekoliko tona robe. Postoje i oni koji su toliko veliki da čovek pored njih izgleda kao dete.
A onda postoji i kamion BelAZ 75710, megakamion.
Ovaj džin iz Belorusije napravljen je za jedan zadatak koji zvuči jednostavno, ali zahteva mašinu gotovo nezamislivih razmera: da iz dubine ogromnih površinskih kopova izvuče što više stena, rude ili uglja u jednom potezu.
Sa dužinom od 20,6 metara, širinom od gotovo 10 metara i visinom većom od osam metara, BelAZ 75710 više podseća na pokretnu industrijsku zgradu nego na kamion. Njegova nominalna nosivost iznosi 450 tona, dok masa samog vozila dostiže oko 360 tona. Kada je potpuno natovaren, ukupna masa može da bude oko 810 tona.
Da biste razumeli tu brojku, zamislite oko 300 prosečnih automobila na jednom mestu.
Ovaj kamion može da ih zameni jednim jedinim tovarom.
Njegovi točkovi nisu napravljeni za obične puteve
Najupadljiviji deo BelAZ-a 75710 možda nisu ni ogromna karoserija ni motori, već točkovi.
Kamion ima osam ogromnih pneumatika, projektovanih tako da rasporede masu mašine i tereta. Svaki točak mora da podnese opterećenje koje bi za običan automobil bilo nezamislivo.
Pneumatici dimenzije 59/80R63 spadaju među najveće koje je moguće videti na vozilu ove vrste. Njihove dimenzije toliko su velike da čovek pored njih gotovo nestaje u kadru.
Zato poređenje sa čovekom funkcioniše bolje od bilo koje brojke.
Stanete pored jednog točka i tek tada shvatite: ovo nije kamion koji je samo povećan nekoliko puta.
To je potpuno druga kategorija mašine.
Dva motora za jednog diva
Za pokretanje više stotina tona nije dovoljan jedan veliki motor.
BelAZ 75710 koristi dva V16 dizel motora, svaki zapremine oko 65 litara. Zajedno razvijaju približno 4.600 konjskih snaga, odnosno oko 3.430 kilovata.
Ali ni to nije kraj priče.
Snaga se preko generatora pretvara u električnu energiju koja pokreće električne motore na osovinama. Reč je o dizel-električnom sistemu sa pogonom na sva četiri točka, rešenju koje omogućava da se ogromna snaga kontroliše i prenese na podlogu. Siemensov pogonski sistem koristi četiri električna motora, svaki snage 1.200 kilovata.
To je važna razlika u odnosu na običan kamion.
Kod BelAZ-a se ne radi samo o tome da motor bude dovoljno snažan.
Potrebno je da se ta snaga pretvori u kontrolisano kretanje mašine teške stotine tona, često po neravnom i strmom terenu rudnika.
Zašto je uopšte potreban ovakav kamion?
BelAZ 75710 nije napravljen da vozi autoputem, prevozi nameštaj ili dostavlja robu.
Njegov svet nalazi se na površinskim kopovima.
Tamo se neprekidno uklanjaju ogromne količine stena i rude. Umesto da materijal prevoze stotine manjih kamiona, rudarske kompanije koriste nekoliko ogromnih vozila sposobnih da u jednom ciklusu pomere stotine tona.
Upravo je to osnovna logika ovakvih mašina: što više materijala prevesti u jednom potezu.
Kada je BelAZ 75710 predstavljen, njegova nosivost od 450 tona bila je oko četvrtinu veća od prethodnog najvećeg BelAZ-ovog modela. Konstrukcija je zato morala da reši čitav niz problema – od pneumatika i oslanjanja do upravljanja i prenosa snage.
Vozač sedi visoko iznad zemlje
Jedan od najneobičnijih detalja ovog kamiona jeste položaj vozača.
Kabina se nalazi nekoliko metara iznad tla, pa se svet ispred vozača ne vidi iz perspektive čoveka koji sedi u automobilu. Rudarski put izgleda više kao mreža ogromnih terasa i serpentina kroz stene.
Ispod kabine nalaze se sistemi koji moraju da upravljaju mašinom čija širina je približna širini male kuće.
Čak je i skretanje ozbiljan inženjerski problem. BelAZ 75710 koristi hidraulično upravljanje na obe osovine, a radijus okretanja iznosi oko 20 do 31 metar, zavisno od izvora i načina merenja.
Drugim rečima, ovo nije vozilo koje se okreće na parkingu.
Njegov prirodni prostor su ogromni rudarski putevi napravljeni upravo za njega.
Koliko košta ovakvo čudovište?
Ovde počinje još jedna zanimljiva priča.
Cena ovakvog rudarskog kamiona zavisi od konfiguracije, opreme i ugovora, pa se u javnim izvorima mogu naći različite procene. Pojedine industrijske publikacije navodile su cenu od oko 6 miliona dolara, dok se za pojedine primerke i konfiguracije pominju i znatno veće cifre.
Ali možda je važnije pitanje: zašto bi neko uopšte platio milione dolara za jedan kamion?
Odgovor se krije u ekonomiji rudnika.
Ako mašina može da preveze 450 tona u jednom ciklusu, njena vrednost ne meri se samo cenom vozila već i količinom materijala koju može da pomeri tokom svog radnog veka.
U rudniku vreme znači novac, a svaki dodatni ciklus transporta predstavlja trošak.
Zato se ovde ne grade najveći kamioni zato što je njihova veličina impresivna.
Grade se zato što je skala samog rudnika postala toliko velika da su i mašine morale da porastu zajedno s njim.
Kamion koji izgleda malo čak i u svom prirodnom okruženju
Postoji zanimljiv paradoks kada se BelAZ 75710 fotografiše u rudniku.
Na običnoj fotografiji deluje kao najveće vozilo koje je čovek mogao da napravi.
Ali kada se nađe pored ogromnog površinskog kopa, slika se menja.
Tada i ovaj osam metara visok kamion počinje da izgleda malo.
Terase rudnika protežu se kilometrima. Ogromne mašine rade jedna pored druge. Stene se pomeraju, materijal se drobi, transportuje i obrađuje.
U takvom pejzažu čovek prvi put shvata da BelAZ 75710 nije najveća stvar koju vidi.
On je samo jedan deo mnogo većeg sistema.
Granica između mašine i infrastrukture
Možda je upravo to ono što ovakav kamion čini toliko fascinantnim.
Na ulici, kamion je vozilo.
U rudniku, BelAZ je praktično deo infrastrukture.
Njegov posao nije da povremeno preveze teret od jedne tačke do druge. On je deo neprekidnog industrijskog ciklusa u kojem se svakog dana pomeraju hiljade i hiljade tona materijala.
Zbog toga se svet najvećih rudarskih mašina gotovo i ne vidi izvan mesta na kojima rade.
Ne prolaze pored naših kuća.
Ne stoje u saobraćajnim gužvama.
Ne parkiraju se ispred supermarketa.
Skrivene su u ogromnim kopovima, daleko od gradova, gde ljudska merila prestaju da budu korisna.
Tamo, među planinama stena i dubokim terasama, kamion visok kao troetažna zgrada postaje – sasvim obično radno vozilo.
A kada pored njega stane čovek, tek tada postaje jasno koliko je daleko otišla ljudska potreba da iz Zemlje izvuče ono što se nalazi duboko ispod površine.
BelAZ 75710 nije samo najveći kamion. On je znak sveta u kojem su i rudnici postali toliko ogromni da su zahtevali mašine gotovo nezamislivih razmera.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.