Evgenija Jakumopulu za Danas: Deset godina partnerstva za promene koje traju – Društvo
Evropski standardi vrede onoliko koliko menjaju živote građana i građanki. Oni postoje na papiru, u formi zakona, preporuka i javnih planova. O njima se razgovara na sastancima, i to često jezikom koji se retko koristi u svakodnevnom životu. Ali gde se evropski standardi nalaze van tih dokumenata? Kako možemo da ih osetimo i primetimo oko nas?
Možda je odgovor jednostavniji nego što zvuči: evropski standardi postaju stvarnost kada je sudski postupak jasan i fer, kada osoba koja izlazi iz zatvora dobije pravu priliku da ponovo izgradi svoj život, kada dete prihvata različitosti u školi ili kada osoba izložena nasilju i diskriminaciji zna kome može da se obrati za pomoć.
Upravo na tome radimo proteklih deset godina u okviru partnerstva Srbije, Evropske unije i Saveta Evrope. Kroz program „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ sarađivali smo sa institucijama u Srbiji, pravnim stručnjacima i stručnjakinjama, civilnim društvom, školama i lokalnim zajednicama kako bi evropski standardi izašli iz okvira političkih dokumenata i zaživeli tamo gde ljudi rade, uče, traže usluge, učestvuju u javnom životu ili se jednostavno druže sa prijateljima i porodicom.
Uspeh ovog rada ne može se meriti samo brojem usvojenih zakona, obučenih stručnjaka/inja ili unapređenih institucija. Prava mera uspeha jeste to da li ljudi osećaju veću pravičnost, sigurnost, dostojanstvo i imaju više mogućnosti, kao i da li ti pomaci ostaju da važe i nakon završetka projekta.
To znači da se od institucija i zajednica u Srbiji ne očekuje samo da prihvate promene – one učestvuju u njihovom kreiranju i nastavljaju da ih sprovode. Međunarodna saradnja može da pruži znanje, podršku i ohrabrenje, ali trajne promene su moguće samo kada ih ljudi i institucije razumeju, primenjuju i veruju u njih. Program „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“ podržava poslednjih deset godina partnere u Srbiji u pronalaženju rešenja koja odgovaraju lokalnim prilikama i mogu da daju rezultate i nakon završetka pojedinačnih projekata. Uticaj se najlakše vidi na mestima koja ljudi najbolje poznaju: u institucijama na koje se oslanjaju, školama koje pohađaju njihova deca i zajednicama u kojima žive.
U pravosuđu su reforme i novi zakoni doprineli tome da sudski postupci budu jasniji i predvidljiviji. Građani/ke mogu bolje da razumeju kako se donose odluke. Zaposleni u sudovima i javnim službama unapredili su i svoja znanja i veštine, pa ljudi kojima su potrebni pravni savet ili podrška mogu da dobiju pouzdaniju i ažurniju pomoć. Porodicama i pojedincima koji dugo čekaju na odluku, brži postupci mogu doneti veću izvesnost i pomoći im da sa više sigurnosti planiraju svoj život.
Isti pristup usmeren na ljude vidljiv je i u sistemu krivičnog pravosuđa. Osobe koje izlaze iz zatvora učestvuju u praktičnim programima posvećenim životnim veštinama i mentalnom zdravlju, što im pruža bolje izglede da ponovo izgrade svoj život, ostanu stabilne i obnove veze sa porodicom i zajednicom. U policijskom radu, zdravstveni pregledi osoba u pritvoru i unapređene veštine ispitivanja doprinose pravičnijem i bezbednijem postupanju tokom istraga, uz bolju zaštitu prava i dobrobiti tih osoba.
Bolju zaštitu dobile su i osobe izložene riziku od trgovine ljudima. Unapređeni zakoni i obuke pomogli su stručnjacima da prepoznaju žrtve i pruže im podršku širom Srbije. Informacije o trgovini ljudima i bezbednosti dece stigle su do više od 95.000 ljudi, među kojima su i oni najranjiviji, te su važne informacije dostupne porodicama i zajednicama u cilju prevencije.
Škole i lokalne zajednice podjednako su važne za budućnost Srbije. Više od 113.000 učenika i 9.500 nastavnika doprinosi stvaranju školskog okruženja zasnovanog na poštovanju, empatiji i učešću, a planirano je da do kraja 2026. programi obuhvate polovinu svih škola u Srbiji. Trideset pet mentorskih škola već predvodi u podučavanju demokratskim vrednostima i prenosi stečena znanja drugima. Inicijativa „Blokiraj mržnju, podeli ljubav!“ pokrenula je mlade, zajednice i lokalne lidere da se suprotstave mržnji i podstiču toleranciju. Tako su institucije i građani/ke udružili snage kako bi pomogli ljudima različitog porekla da se bolje razumeju i osećaju pripadnost zajednici.
Nova pravila i praktične obuke pružaju novinarima/kama, regulatornim telima i građanima/kama bolje načine da odgovore na današnje izazove u medijima, podstiču odgovornu komunikaciju i otvaraju prostor da se čuju različiti glasovi. Kontinuirani dijalog medijskih profesionalaca/ki, pravnih stručnjaka/inja i civilnog društva pomaže da bezbednost i odgovornost ostanu u središtu medijskog sektora.
Naš zadatak nadalje nije samo da sačuvamo ono što je već postignuto, već i da na tome gradimo dalje. U godinama koje dolaze treba da se vodimo istim načelom: evropski standardi su važni kada ljudi mogu da osete njihovu korist u svakodnevnom životu- kada uđu u sud ili policijsku stanicu, kada odu u školu, bolnicu ili javnu ustanovu, kao i kada šetaju ulicom ili surfuju internetom. Sledeći korak je da obezbedimo da prava i slobode ne budu zaštićeni samo na papiru, već da budu vidljivi i u životima ljudi. Važno je i da naše zajedničke vrednosti postanu deo načina na koji živimo, kako bi se svako osećao komfornim i dobio priliku da učestvuje u stvaranju promena.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.