Dekan koji ne odustaje: Ko je Danijel Sinani? – Društvo
To što mu je novinar Milomir Marić osporio pravo da zbog svog „sumnjivog prezimena“ učestvuje u rešavanju problema na Beogradskom univerzitetu, koji su 2019. blokirali studenti tražeći od tadašnjeg rukovodstva da stavi tačku na slučaj plagiranog doktorata Siniše Malog, čini se kao sitnica naspram svega što je dekan Filozofskog fakulteta u Beogradu Danijel Sinani prošao u poslednje dve godine.
Režimski mediji su ga optuživali da je politički aktivista i „blokader“, a nakon stradanja studentkinje Filozofskog fakulteta praktično su sugerisali da je odgovoran za tu nesreću. Tabloidi su čak tražili da on i rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić budu uhapšeni, insinuirajući da su im „ruke krvave“, a medijska hajka i govor mržnje kojima je sve vreme izložen doveli su do toga da Sinani bude napadnut u sred bela dana u centru grada.
Kako je ispričao, dobio je snažan udarac s leđa u potiljak, a napadač ga je istovremeno i gurnuo, uputivši mu psovku u kojoj je pomenuo i reč „blokader“. Prilikom pada mu je ispao novčanik, koji je napadač pokupio i taj detalj bio je dovoljan da predsednik Srbije Aleksandar Vučić promptno zaključi da je motiv napada na dekana pljačka, na šta ukazuje i saopštenje policije, koja pominje da je Sinaniju novčanik otet nakon što je podigao novac na bankomatu, te da je razbojnik prethodno opljačkao još jednu osobu.
U sve se umešalo i Više javno tužilaštvo, koje je javnost informisalo o iznosu novca u Sinanijevom novčaniku (želeći valjda da prikaže da je dekan pun para) i uz to zaključilo da napad nije politički motivisan, jer ne postoji nijedna indicija koja bi na to ukazala.
Sinani je pak pojasnio da je platu podigao u banci i spremio novac za zamenu guma, a da mu je napadač uvrede uputio na savršenom srpskom jeziku i da je imao bradu, što ukazuje da nije reč o maloletniku, kako je Vučić tvrdio. Da je reč o čoveku koji ima 28 godina potvrdili su i policija i tužilaštvo.
„Ne bih se upuštao u analize motiva napada, ali imajući u vidu psovke koje mi je napadač uputio, siguran sam da je bar deo motiva potekao iz atmosfere nasilja, netrpeljivosti, linča i targetiranja koja se, poslednjih godina, tendenciozno kreira kroz tabloidne hajke i govor mržnje. Ne verujem da je imovinski motiv bio primaran. Pritom, prilično sam uveren da ne delujem kao najlakši ‘plen’ za pljačku na ulici“, istakao je za Danas Sinani, poručivši svojim kolegama, studentima i svima koji su mu pružili podršku da nemaju razloga za brigu i da nema mesta strahu, te da „idemo dalje u nadi da će svi politički akteri shvatiti koliko je našem društvu potrebno smirivanje tenzija“.
Danijel Sinani je rođen 1973. godine u Kraljevu.
Osnovnu školu završio je u Beogradu, a potom i Trinaestu beogradsku gimnaziju.
Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kome kao redovni profesor predaje više predmeta.
Oblasti njegovog interesovanja i istraživanja su narodna religija Srba, kulturno nasleđe, alternativni religijski koncepti, antropologija religije i antropologija natprirodnog.
Bio je gostujući profesor na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, a predavanja po pozivu je držao na univerzitetima širom regiona.
Trenutno mu teče drugi mandat dekana, a prethodno je bio prodekan i v. d. dekana Filozofskog fakulteta.
Predsednik je Etnološkog i antropološkog društva Srbije i član Međunarodne asocijacije za antropologiju Jugoistočne Evrope – InASEA.
Osnivač je i rukovodilac Centra za istraživanje alternativnih religija (CIAR) Filozofskog fakulteta u Beogradu i glavni i odgovorni urednik svih publikacija Etnološkog i antropološkog društva Srbije.
Sinani je bio dugogodišnji predsednik Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbije, tokom čijeg mandata je na Uneskovu listu reprezentativnog svetskog kulturnog nasleđa upisano svih pet elemenata – porodična slava, tradicionalna igra kolo, pevanje uz gusle, zlakuska grnčarija i rakija šljivovica.
Autor je sedam naučnih monografija, urednik četiri tematska zbornika i niza naučnih radova i članaka iz domena antropologije religije, sa posebnim akcentom na istraživanja narodne religije i novih i alternativnih religija.
Otac je dve ćerke, Lene i Ane.
U slobodno vreme se bavi fotografijom, muzikom i sportom.
Danas najviše čita horor i trilere – od Lavkrafta do Kronina i naučnu fantastiku – od Asimova do Simonsa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.