Kampanja bez kontrole: Ko će sankcionisati televizije dok je REM u blokadi? – Društvo
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će vanredni parlamentarni izbori biti održani 25. oktobra, a televizije bi u izbornu kampanju koja će trajati 45 dana mogle da uđu bez funkcionalnog regulatora koji može pravovremeno da ih sankcioniše zbog kršenja propisa.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ni nakon tri pokušaja nije uspeo da izabere predsednika. Stručne službe mogu da nastave monitoring programa i beleže nepravilnosti, ali bez funkcionalnog Saveta izostaje odlučivanje o merama. Sagovornici Danasa upozoravaju da bi takva blokada tokom izborne kampanje mogla da ostavi prostor za kršenje medijskih propisa bez pravovremene reakcije regulatora, uključujući neravnopravnu zastupljenost izbornih učesnika i zloupotrebu medija u funkcionerskoj kampanji.
Problem nefunkcionalnog Saveta REM-a posebno dolazi do izražaja zbog raspisivanja izbora, jer Zakon o elektronskim medijima predviđa znatno kraće rokove za postupanje Regulatora kada je reč o mogućim nepravilnostima tokom izborne kampanje.
Prema članu 36. Zakona, ukoliko postoji verovatna povreda propisa koji uređuju postupanje pružalaca medijskih usluga tokom izborne kampanje, REM je dužan da zaključak o pokretanju ispitnog postupka donese u roku od 48 sati od saznanja za moguću povredu. Zakon dodatno propisuje da pružalac medijske usluge ima 48 sati da se izjasni, dok REM, prema članu 37, rešenje kojim se postupak okončava mora da donese u roku od 72 sata od njegovog pokretanja.
Pravnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Rade Đurić za Danas ocenjuje da bi zbog toga REM tokom izborne kampanje mogao da ostane na nivou beleženja nepravilnosti, bez mogućnosti da na njih pravovremeno reaguje.

“Stručna služba REM-a ima kapacitete da zaprimi prijave, da sprovodi neku vrstu tehničkog monitoringa, što oni rade, da beleže minutaže, da pripremaju neka stručna mišljenja, izveštaje o eventualnim prekršajima. Oni takođe mogu i da dokumentuju prekršaje, eventualna kršenja zakona, procene. Jedino što se dešava jeste da Savet ne može da odluči, što njih nikako ne sprečava da registruju neregularnosti i protivzakonite stvari, i to ostaje kao neka vrsta podataka”, ističe Đurić.
Kako navodi, ono što može da se očekuje je da emiteri neće snositi nikakve sankcije tokom izborne kampanje.
“Može da se očekuje da neće biti sankcionisanja tokom trajanja kampanje. Emiteri definitivno neće snositi nikakve posledice u realnom vremenu. Tehnički, po mom mišljenju, oni će imati neku ulogu registratora nepravilnosti, ali neće biti onaj klasičan regulator ”, objašnjava Đurić.
Da blokada Saveta u izbornoj kampanji ne bi značila samo odsustvo sankcija, već bi mogla da utiče i na ravnopravnost izbornih učesnika u elektronskim medijima, upozorava advokatica Udruženja novinara Srbije (UNS) Gordana Konstantinović.

Ona za Danas objašnjava da, ukoliko Savet ostane bez predsednika i zamenika, neće postojati funkcionalno telo koje može da vrši nadzor nad primenom zakona, preventivno deluje kroz preporuke i obavezna uputstva, ali ni da izriče mere u slučaju kršenja propisa.
„Nepostojanje funkcionalnog Saveta dovodi do situacije da, primera radi, neće imati ko da sankcioniše prikrivenu i direktnu funkcionersku kampanju, nema mehanizma koji primorava nacionalne emitere da opozicionim i manjinskim učesnicima obezbede jednak prostor. Pružalac medijske usluge neće strepeti od sankcije ukoliko postupi protivno članu 62. Zakona o elektronskim medijima, koji propisuje obaveze tokom izborne kampanje, jer nema tela koje će mu blagovremeno, u realnom vremenu, izreći meru“, navodi Konstantinović.
Član 62. Zakona o elektronskim medijima, na koji Konstantinović ukazuje, propisuje posebne obaveze pružalaca medijskih usluga tokom izborne kampanje. Između ostalog, oni su dužni da registrovanim političkim strankama, koalicijama i kandidatima obezbede zastupljenost bez diskriminacije, kao i da predizborni program jasno označe.
Konstantinović ocenjuje da alternativni mehanizmi teško mogu da nadomeste nefunkcionalan REM, podsećajući na Privremeno nadzorno telo za praćenje medija, koje je 2021. godine formirano uz posredovanje Evropskog parlamenta.
„Blokada rada Saveta REM-a u produženom trajanju omogućava svojevrsnu anarhiju, jer se pravila krše, tumače po potrebi i kako kome odgovara, a ne postoji funkcionalno telo koje može pravovremeno da reaguje i da se stara da se zakon i podzakonska akta zaista i poštuju“, zaključuje ona.
Član Saveta REM-a Rodoljub Šabić ocenjuje za Danas da održavanje izbora krajem oktobra čini blokadu izbora predsednika Saveta sve ozbiljnijim problemom.

„Već to da vlast uvodi zemlju u vanredne izbore u kojima je birački spisak krajnje problematičan, javni servis bez Upravnog odbora i Programskog saveta i sa direktorom čiju diplomu je osporila najbrojnija novinarska organizacija u zemlji – UNS, i Agencijom za sprečavanje korupcije potvrđeno nesposobnom da odgovori svojoj ulozi, krajnje je neodgovorno. Ako tome dodamo blokadu REM-a, slika postaje sasvim opskurna. Ali po svemu sudeći vlast upravo to želi. Uporno insistiranje na tome da je jedino prihvatljivo rešenje izbor Garića je već predugo razlog blokade. Odbili su sve naše predloge, uključujući i taj koji sam dao pre mesec dana da se problem reši i žrebom. Jedino su na poslednjoj sednici valjda zbog kritika apsurdne ideje da je Garić jedino moguće rešenje predložili još dva kandidata”, objašnjava Šabić.
Šabić najavljuje da će na narednoj sednici ponovo insistirati na tom predlogu kako bi Savet mogao da se posveti, kako kaže, mnogo važnijim pitanjima, među kojima je i nadzor nad medijskim izveštavanjem tokom izborne kampanje.
Ukoliko Savet ipak ostane blokiran, formalni alternativni mehanizam koji bi preuzeo njegove nadležnosti ne postoji. Šabić, međutim, najavljuje da će insistirati da stručna služba REM-a obavlja monitoring kampanje bez obzira na to da li Savet može formalno da odlučuje o njegovim rezultatima.
„U slučaju da druga strana ostane dosledna u blokiranju procesa, budući da ne postoji formalni alternativni mehanizam, lično ću, a siguran sam i ostala tri člana Saveta REM-a, insistirati na tome da, nezavisno od (ne)postojanja formalnih odluka Saveta, stručna služba REM-a mora da organizuje i sprovede objektivan monitoring i da rezultati monitoringa, kao i nedoslednosti i nepravilnosti na koje će oni izvesno ukazivati, budu dostupni medijima i najširoj domaćoj i stranoj javnosti. Svako od nas zadržava pravo da te informacije učini dostupnim najširoj javnosti“, ističe Šabić
Kontaktirali smo i člana Saveta REM-a Miloša Garića sa pitanjima kakve bi posledice trenutna blokada Saveta mogla da ima po nadzor medija i ravnopravnu zastupljenost izbornih učesnika tokom eventualne predizborne kampanje, međutim Garić je naveo da je za odgovore na ova pitanja nadležna pravna služba REM-a.
Ista pitanja uputili smo i REM-u, ali odgovor do objavljivanja ovog teksta nismo dobili.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.