Kontrola izbora ne donosi glasove – Reakcije
Jasmina Lukač je u pravu u jednoj važnoj stvari: izborna kontrola ne može da zameni političku ponudu, kampanju niti sposobnost neke političke opcije da pridobije većinu građana. Ali iz toga ne proizlazi da je insistiranje na kontroli izbora stavljanje na stranu opozicije i/ili izigravanje žrtve. Da podsetim, u izbornom procesu postoje četiri strane: vlast, opozicija, institucije nadležne za sprovođenje regularnost izbornog procesa i posmatrači, domaći i strani, koje će predvoditi ODIHR, koji je predložio punu posmatračku misiju.
Zapravo, ovde se mešaju tri različite stvari: osvajanje glasova, kontrola glasanja i izborna forenzika.
Prvo je posao političkih aktera, drugo je uslov integriteta izbora, a treće je način da posle izbora možemo empirijski da proverimo da li objavljeni rezultat odgovara onome što se dogodilo na biračkim mestima. Zato zahtev da zapisnici biračkih odbora, pored skeniranih dokumenata, budu dostupni i kao strukturirani, mašinski čitljivi podaci nema nikakve veze sa „uživljavanjem u ulogu političke žrtve“. To je zahtev da izborni proces bude proverljiv, koji je u mnogim državama standard, koji sebi treba da priušti i Srbija. PDF dokument, koji čovek može da pročita i baza podataka koju računar može da analizira nisu ista stvar.

Mašinski čitljivi podaci omogućavaju da se za nekoliko sati analiziraju hiljade biračkih mesta, uporede zapisnici i zbirni rezultati, otkriju statističke anomalije, nelogičnosti i eventualna odstupanja i, tamo gde postoje indikatori problema, zatraži uvid ili ponovno brojanje. To nije alternativa izbornoj pobedi. Naprotiv. Ako neko u izbornoj noći kaže: „Osvojili smo X glasova“, demokratsko društvo mora imati mogućnost da proveri da li je X zaista X. To je uloga RIK-a, posmatrača izbora i stručne javnosti.
Zato bih formulu „dan, noć i dan posle“ dopunio: Dan pre izbora građani donose odluku o tome kome će ukazati poverenje, na osnovu svojih interesa, vrednosti, dostupnih informacija i ponuđenih političkih alternativa. Izborni dan je trenutak kada se ta odluka pretvara u glas i kada građani neposredno ostvaruju svoje biračko pravo. Izborna noć je vreme u kojem se dati glasovi broje i pretvaraju u izborni rezultat. Dan posle izbora mora biti vreme provere, da li su svi glasovi pravilno evidentirani, da li se podaci iz zapisnika sa biračkih mesta podudaraju sa objavljenim rezultatima i da li postoje statističke ili druge nepravilnosti koje zahtevaju dodatnu kontrolu. Tek kada je rezultat moguće proveriti, izborna volja građana postaje verodostojan i legitiman izborni rezultat.
Pobedniku izbora je potrebna većina. Demokratiji je potrebno nešto više: relevantan dokaz da je većina zaista većina. Najava priznavanja izbornih rezultata je neophodan, ali ne i dovoljan uslov. Zato je bitno da RIK objavi podatke u mašinski čitljivom formatu. Taj zahtev, na kojem će BIRODI insistirati, nije „politika žrtve“, već borba za bolji izborni integritet.
Autor je izvršni direktor BIRODI-ja
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.